Inačica od 9. listopada 2006. u 21:47 uredi Donatus (razgovor \| doprinosi) 16.472 edits m →‎Povijest: poveznica ← Starija izmjena		Inačica od 11. listopada 2006. u 17:44 uredi ukloni ovu izmjenu Donatus (razgovor \| doprinosi) 16.472 edits m →‎Arhitektura: popravak poveznice Novija izmjena →
Redak 19: Zgrade namijenjene stanovanju [[monah\|monaških]] redova u [[karolinzi\|karolinškom]] razdoblju prerastaju u komplekse samostana, radionica, crkava, prilagođene životu izuzetno brojnih zajednica. Opatije tada postaju složeni arhitektonski organizam u kojem, unutar zidina, a oko [[crkva\|crkve]] (najčešće [[bazilika\|bazilikalnoga tipa]]), svoje mjesto oko [[klaustar\|klaustra]] nalaze stambene zgrade redovnika, koje su uključivale kapitularnu dvoranu (namijenjenu sastancima), [[knjižnica\|knjižnicu]], spavaonice, blagovaonicu ([[refektorij]]). Odvojene od njih nalaze se građevine određene za vršenje raznih službi: radionice, skladišta, opatov stan itd. Prema ovom nacrtu, koji se zadržao kroz čitav srednji vijek, u svim dijelovima [[Europa\|Europe]] podizane su opatije (najčešće u [[romanika\|romaničkom]] i [[gotika\|gotičkom]] slogu, koje su postale vjerska, kulturna, umjetnička i gospodarska središta najveće važnosti.

Opatija (redovnička ustanova): razlika između inačica