|
Svrha sinagoge je da bude mjesto okupljanja, bet kneset, mjesto gdje se održavaju gradski skupovi i gdje se obavljaju poslovi.
Od [[1. stoljeće|1. stoljeća]] pa do danas, sinagoga se gradila tako da služi i kao konačište za putnike, bet orhim. Kada su u pitanju umjetnost i arhitektura sinagoge, [[židovi]] su se prilagođavali životu izvan [[Hram]]a, prihvaćajući dominantnu estetiku svog doba. To je svojevrstan pomak od kolektivne religije iz najranijih vremena prema individualiznoj religiji sinagoge, koja je mogla biti prenesena u sve zemlje i sve zajednice. Sve do modernih vremena, sinagoga je bila sjedište židovskog iskustva. S liberalnim tendencijamausmjerenjima koje je donijela misao [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeća]] nastale su razne inovacije u sinagogama reformističkih i konzervativnih židova.
Njemački reformisti su uveli [[orgulje]] i glazbu u vjersku službu, što su do izvesneizvijesne mjere preuzele i konzervativne sinagoge u [[20. stoljeće|20. stoljeću]]. Prihvaćanje propovijedi, svećeničke odjeće, govornog jezika okoline i sekularnog, pored vjerskog obrazovanja, predstavljali su osnovne elemente za razvoj suvremene sinagoge. Učešće žena u službi, prvo u reformističkoj zajednici, a kasnije i u mnogim drugim liberalnim kongregacijama, pojavilo se kao vrlo značajno pitanje čak i u ortodoksnim krugovima. Na taj način, kako je sinagoga izašla iz geta kao zajednice srednjovekovnihsrednjovjekovnih vremena, moderno doba je izvršilo na nju veći uticaj od bilo kojeg drugog činiteljačimbenika u njenoj povijesti.
U starom dobu i u srednjem vijeku, sinagoga je bila nositelj svih židovskih vrijednosti, kao i središte većeg dijela aktivnosti zajednice. Danas takve sekularne stvari kao što su [[filantropija]] i [[cionizam]] imaju druge kanale. Opstajanje sinagoge kao trajne odlike židovske civilizacije ukazuje, međutim, na neprekinuti kontekst za one mitske elemente tradicije koji nadilaze povijesno vrijeme.<!-- ?: (domatrios) -->
== Sinagoge u Hrvatskoj ==
Na području Hrvatske kroz protekla je stoljeća postojalo 80-ak sinagoga. Najstarije, srednjovjekovne podignute su u primorskim gradovima, Splitu[[Split]]u i Dubrovniku[[Dubrovnik]]u i postoje i danas. [[Dubrovačka sinagoga]] je najstarija sefardska sinagoga u svijetu, od onih koje su još aktivne. Druga je najstarija sinagoga u Europi. Najveći broj sinagoga podignut je u Hrvatskoj u 19. i prvoj polovini 20. stoljeća nakon doseljavanja [[Aškenazi|aškenaskih Židova]] iz srednje Europe u gradove, ali i neka manja mjesta. Na području [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]] prva zgrada namjenski sagrađena kao sinagoga podignuta je u [[Vukovar|Vukovaru]] 1845. godine. U [[Osijek|Osijeku]] su postojale čak dvije reprezentativne sinagoge, u Gornjem i Donjem gradu. Arhitektonskim rješenjem i reprezentativnošću isticala se osobito zagrebačka sinagoga, sagrađena prema projektima arhitekta [[Franjo Klein|Franje Kleina]] 1866. - 1867. godine, te sinagoge s kupolama u [[Vukovar|Vukovaru]] (1889.), [[Rijeka|Rijeci]] (1902.-1903.) i [[Vinkovci|Vinkovcima]] (1922. - 1923.).
== Literatura ==
|
