Hrvatska moderna likovna umjetnost: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q5187178 na Wikidati
Redak 27:
Od brojnih likovnih djela toga doba, u kojima simbolika služi ideologiji i politici, kvalitetom i originalnošću izdvaja se simbolička slika ''Crna zastava'' ([[1919.]]) [[Ljubo Babić|Ljube Babića]], posvećene raspadu [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. Na toj slici crna zastava, poput giljotine, visi nad bezbrižnim otmjenim društvom u odjeći veselih i raskošnih boja. Babić se povezuje s ekspresionizmom i [[Miroslav Krleža|Krležom]], što je najjasnije u njegovoj naslovnici i plakatu za časopis ''[[Plamen (časopis)|Plamen]]'' (1919.).
 
Od dvadesetih do četrdesetih godina 20. st., hrvatski su slikari dosegnuli razinu prepoznatljiva osobnog stila pod utjecajem europskih avangardnih pokreta. Kvalitetom se ističe zagrebački [[arhitekt]] [[Josip Seissel]] ([[Jo Klek]]) svojim akvarelima vedre [[Dadaizam|dadističke]] kompozicije, kojeg ubrajamo i među prve autore [[Apstraktna umjetnost|apstraktnog]] slikarstva u Hrvatskoj. [[Kubizam|Kubističke]] osobitosti se mogu naći u djelima [[VladoVilko Gecan|VladeVilka Gecana]], [[Sonja Kovačević-Taljević|Sonje Kovačević-Taljević]], a [[Nadrealizam|nadrealističke]] u [[Krsto Hegedušić|Krste Hegedušića]], [[Vanja radauš|Vanje Radauša]], [[Anto Motika|Ante Motike]] …
 
=="Proljetni salon" i "Zemlja"==