Octena kiselina: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 64 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q47512 na Wikidati
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Acetic acid structures4.png|220px|thumb|prikaz ocetne kisline]]
 
'''Octena kiselina''' (ili '''etanska kiselina''' ili acetatna kiselina), je najvažnija karboksilna kiselina, kemijske formule [[ugljik|C]][[vodik|H]]<sub>3</sub>C[[kisik|O]]OH. Od svih organskih kiselina najčešće susrećemo i koristimo octenu, jer se obično pojavljuje kao sastojak hrane. Rabi se za konzerviranje zelenog povrća i kao [[začin]] [[salata|salati]] i drugim jelima. U čistom je stanju bistra bezbojna tekućina oštra mirisa, na 16,6°C očvrsne u kristalnu masu sličnu ledu (odatle čistoj bezvodnoj kiselini ime ''ledena octena kiselina''), vrije na 118°C. S uobičajenim organskim otapalima miješa se u svim omjerima.
 
Otapa [[sumpor]], [[fosfor]], [[olovo]] i mnoge organske spojeve. Ubraja se u srednje jake kiseline. Mnogo je slabija od anorganskih, ali je jača od većine organskih kiselina. Njezina razrijeđena otopina (ocat 6 i 9%-tni kupovni) dobiva se od pamtivijeka vrenjem iz alkoholnih otopina. Odavno je poznata kao sastojak vinskog octa, a nastaje biokemijskom oksidacijom [[etanol]]a. Najveće količine octene kiseline dobivaju se danas sintetski, i to oksidacijom ''acetaldehida'', reakcijom [[metanol]]a s ugljikovim monoksidom ili izravnom oksidacijom [[ugljikovodik]]a. Octena kiselina najviše se troši za proizvodnju anhidrida i estera (organskih acetata), koji su dobra otapala i sirovine za proizvodnju polimernih materijala (vlakana). Osim toga, rabi se za dobivanje svojih soli (metalnih ''acetata''), koje nalaze primjenu u tekstilnoj industriji, zatim u proizvodnji olovnoga bjelila, insekticida, lijekova ([[aspirin]], ''acetamid'' i dr.), kao octena esencija, [[otapalo]], sredstvo za koagulaciju kaučukova lateksa i dr.. U organskoj tehnologiji, kao jeftina kiselina svestrane primjene, octena kiselina zauzima sličan položaj kao [[sumporna kiselina]] u teškoj kemijskoj industriji. U novije se doba u tom pogledu često zamjenjuje još jeftinijom [[mravlja kiselina|mravljom kiselinom]].