Crvena Hrvatska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Bizantski pisci: Pavle Mijović piše: ...zamjenjuju imena iz neznanja i komoditeta ("Srbi koje neki i Hrvati nazivaju"). Tu se radi o Skilici i Zonari, njegovom nastavljaču. Mnogi autori to navode. |
|||
Redak 55:
{{citat4|Skilica|Kada su navedene rase Skita, Hrvata, Srba i ostale vidjele što se dogodilo u Dalmaciji kao rezultat rimske intervencije, poslale su izaslanike caru tražeći da postanu podložni rimskoj vlasti. Caru se to činilo kao razuman zahtjev, on ih je primio s ljubaznosti, a svi oni su postali podanici rimske vlasti i dobili upravitelje vlastite rase i vrste.}}]]
Za razliku od [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]], najpoznatijeg bizantskog kroničara, pojedini manje pouzdani bizantski pisaci izjednačavaju [[Dukljani|stanovništvo Duklje]] s drugim Slavenima (Dukljani-Srbi i Dukljani-[[Hrvati]]), drugi ih pozlaćuju u smislu davanja pogrdnih značenja (Dukljani-Dalmati, Dukljani-Tribali), treći zamjenjuju imena iz neznanja i komoditeta ("Srbi koje neki i Hrvati nazivaju"), a riječ o [[Dukljani]]ma, četvrti koriste recidiv mode skitomanije ("Neki skitski čovjek po imenu Vojislav"), a peti [[pleonazam]] ("Hrvati i Dukljani pobunivši se"), a govori se o ustanku makedonskih Slovena pod vodstvom [[Bodin]]a i Vojteha itd.<ref name="Pavle">[http://montenegrina.net/nauka/istorija/crna-gora-do-xix-v/doseljavanje-slovena-dukljanska-drzava/dr-pavle-mijovic-skilicine-legende-kao-istorijski-izvor/ Montenegrina.net] Dr. Pavle Mijović: Skiličine legende kao istorijski izvor</ref> Sve u svemu, navodi bizantskih pisaca ne dopuštaju izjednačavanje stanovnika Duklje u 11. i 12. stoljeću bilo sa Srbima, bilo s [[Hrvati]]ma.<ref name="Budak44" />
Područja Duklje, Travunije, Zahumlja, Paganije, Konavla... tj. Dukljaninove Crvene Hrvatske (pritom ne rabeći taj naziv) prvi je spomenuo [[Konstantin Porfirogenet]] u svom djelu ''[[O upravljanju carstvom]]''.<ref>[[:s:O_upravljanju_carstvom/Gl._XXXII._O_Srbima_i_zemlji_u_kojoj_sada_stanuju|O upravljanju carstvom/Gl. XXXII. O Srbima i zemlji u kojoj sada stanuju]]</ref> To je najznačajniji spis za [[Podrijetlo Hrvata|Hrvate i povijest]] i drugih južnih Slavena. Djelo je nastalo oko 950., iako je u mnogočemu netočno i proturječno, jedan je od ključnih izvora za [[Srednjovjekovna hrvatska država|hrvatsku ranosrednjovjekovnu povijest]]. Od 33. do 36. poglavlja, Porfirogenet piše o Zahumljanima, Travunjanima i Konavljanima, [[Dukljani]]ma i Paganima, koji se također zovu Neretvanima, te zemljama, koje nastanjuju.<ref>Proleksis enciklopedija [http://proleksis.lzmk.hr/32217/ Konstantin VII. Porfirogenet (K. Grimiznorođeni)]</ref> Glavnu poteškoću uočavanju etničke raznolikosti Slavena duž jadranske obale činilo je tumačenje [[Konstantin Porfirogenet|Konstantina Porfirogeneta]], po kojemu su [[Paganija|Neretvani (Pagani)]], [[Zahumlje|Zahumljani]], [[Travunja]]ni i [[Konavle|Konavljani]] porijeklom Srbi. Pri tome je car dosljedno izostavljao [[Duklja]]ne iz ove srpske zajednice naroda, također i iz hrvatske zajednice naroda.<ref name="Budak43">[[Neven Budak]], ''[[Prva stoljeća Hrvatske]]'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994., str. 43.</ref>
Koja su etnička imena koristili drugi pisci za [[Dukljani|Dukljane]]? [[Kekvamen]] opisuje dukljanskog vladara [[Stjepan Vojislav|Stjepana Vojislava]] kao ''Travunjanina Srbina'', što nikako ne znači da je Dukljane smatrao Srbima (jedino Travunjane).<ref name="Budak44">[[Neven Budak]], ''[[Prva stoljeća Hrvatske]]'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1994., str. 44.</ref> Na drugom mjestu, Kekvamen veli: "Bješe u gradovima [[Dalmacija|Dalmacije]], u Zeti i [[Ston|Stonu]], zavladao toparh
=== Arhitektura i kultura ===
|