Pizistrat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 40:
==Rani život==
Pizistrat je bio daljnji rođak [[Solon|Solona]]. Rođen je negdje na sjeveru [[Atika|Atike]]. Proslavio se kada je zauzeo luku [[Nisaja|Nisaju]] u blizini [[Megara|Megare]] u ranom 6. st. pne.{{citiraj|Pomeroy|Burstein|Dolan|Roberts|(
==Dolazak na vlast==
Pzistrat na vlast dolazi uspješnim pučem 560. p. n. e. Njegovu podršku je, osim gorjaka, činilo i siromašno građanstvo. [[Herodot]], grčki povjesničar, navodi kako je Pizistrat ranio sam sebe i svoje dvije mule i takav ušao u [[Agora|agoru]] te tražio zaštitare protiv izmišljenih neprijatelja. Ranije je navedeno kako je [[Solon]] upozoravao Atenjane da ih njihov rođak ne prijevari, no bez uroda. Pizistratu su njegove pristaše izglasovale odobrenje za stražu kojom je on preuzeo [[Akropola|Akropolu]] i započeo svoju vladavinu. Nakon pet godina Pizistratove vladavine, ravničarska i primorska stranka su se usprotivile njegovoj vladavini te su ga istjerali. Međutim, Megaklo, vođa primorske stranke, sukobio se s ravničarskom, pa i sa svojom strankom te sklopio savez s Pizistratom koji je oženio njeovu kćer. Tako se i Pizistrat vratio kao vladar Atene. Herodot u tekstu navodi kako je inteligencija odvajala Grke od barbara, pa je izveo zaključak da su na osnovi toga Pizistrat i Megaklo najistaknutiji Grci. O povratku Pizistrata u Atenu Heraklo navodi kako su on i Megaklo našli lijepu Atenjanku te je predstavili kao božicu [[Atena (mitologija)|Atenu]], koja je zajedno u kočiji sjedila s Piizistratom, te je tako izgledalo kao da sama Atena vraća Pizistrata na vlast.{{citiraj|Pomeroy|Burstein|Dolan|Roberts|(
U izbjeglištvu između 555. p. n. e. i 546. p. n. e., Pizistrat je skupio vojsku plaćenika, koju je plaćao novcem zarađenim iz rudnika srebra i zlata u planini [[Pangeon]] na sjeveru Grčke. Uz podršku bogatog kralja Ligdamisa iz [[Naksos (otok)|Naksosa]] i konjanika iz [[Eretrija|Eretrije]], Pizistrat se iskrcao u [[Maraton, Grčka|Maraton]], te u bitci kod Palene porazio protivničku vojsku. U vrijeme Pizistratove vladavine zadržane su sve institucije uvedene u vrijeme Solonovih reformi. Atena je u vrijeme Pizistrata doživjela golemi razvoj i rast. Pizistratovu vladavinu karakterizira i stalnost prava. Poznato je da je na [[Arhont|arhontske]] položaje Pizistrat postavljao svoje prijatelje, imao plaćeničku vojsku za svoje vlastite potrebe te držao djecu potencijalnih neprijatelja zatvorenu.{{citiraj|Pomeroy|Burstein|Dolan|Roberts|(
Uveo je tiraniju, odnosno samovladu, vladavinu pojedinca. Nije držao nikakvu službu, ali je upravljao posredno kroz narodnu skupštinu i određene osobe, a moć je temeljio na svojim govorima. Ograničava moć eupatrida, odnosno atenskog plemstva, i postaje demagog (vođa naroda), pretežno siromašnog atenskog sloja. Kroz narodnu skupštinu slabi utjecaj areopaga, skupštine bivših arhonta, kojeg su uglavnom činili eupatridi. U vrijeme njegove vladavine Atena bilježi procvat, uglavnom na gospodarskom polju.
|