Sumporovodik: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinosi)
m Bot: brisanje 47 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q170591 na Wikidati
mNema sažetka uređivanja
Redak 29:
| oznake sigurnosti = {{oznake sigurnosti|?}}
}}
'''Sumporovodik''' (zastario i pogrešan naziv ''vodikov sulfid'', tzv. "''plin smrdljivac''", H<sub>2</sub>S) je bezbojan, vrlo otrovan [[plin]], vonja na trula [[jaje|jaja]].
 
==Svojstva i osobine==
'''Sumporovodik''' je bezbojan, otrovan [[plin]], snažnog mirisa na pokvarena [[jaje|jaja]]. To je spoj [[vodik|vodika]] i [[sumpor|sumpora]], formule H<sub>2</sub>S. Vrlo je zapaljiv.
 
Molekula [[sumporovodik]]a (H<sub>2</sub>S) je oblikom slična molekuli vode, ali je polarnost molekule manja, jer je sumpor manje elektronegativan od kisika. Zato između molekula sumporovodika nema vodikovih veza.
Često se pojavljuje kod bakterijske razgradnje sumporovih spojeva bez nazočnosti [[kisik]]a, na mjestima kao što su anoksični dijelovi sedimenta (more, jezera, močvare, itd.), kanalizacija i drugdje. Pojavljuje se i u sastavu [[vulkan|vulkanskih]] plinova, prirodnog plina, kao i u nekim izvorima vode. Miris sumporovodika često se greškom zamjenjuje za miris elementarnog sumpora, koji nastaje od tragova [[sumporov(IV) oksid|sumporovog(IV) oksida]] uslijed površinske oksidacije na zraku. Također, zamjenjuje se i za miris inače bezmirisnog [[metan|metana]].
 
Često se pojavljuje kod bakterijske razgradnje sumporovih spojeva bez nazočnosti [[kisik]]a, na mjestima kao što su anoksični dijelovi sedimenta (more, jezera, močvare, itd.), kanalizacija i drugdje. Pojavljuje se i u sastavu [[vulkan|vulkanskih]] plinova, prirodnog plina, kao i u nekim izvorima vode. Miris sumporovodika često se greškom zamjenjuje za miris elementarnog sumpora[[sumpor]]a, koji nastaje od tragova [[sumporov(IV) oksid|sumporovog(IV) oksida]] uslijed površinske oksidacije na zraku. Također, zamjenjuje se i za miris inače bezmirisnog [[metan|metana]].
== Proizvodnja ==
 
Sumporovodik se proizvodi izdvajanjem iz prirodnog plina, ako mu je koncentracija visoka. Može se proizvoditi i putem reakcije vodika i taline sumpora oko 450&nbsp;°C, a umjesto vodika mogu se iskoristiti i neki ugljikovodici.<ref>Jacques Tournier-Lasserve: ''Hydrogen Sulfide'' u: ''Ullmann's Encyclopedia of Chemical Industry''</ref>
Pri sobnoj temperaturi to je otrovan i zapaljiv plin bez boje, neugodna mirisa po pokvarenim (gnjilim) jajima. Na sreću, zbog vrlo neugodna mirisa, koji se osjeća u koncentracijama mnogo manjim od otrovnih, može ga se na vrijeme otkriti. Mirisom se može otkriti sumporovodik kojeg je volumni udio u zraku manji od 0,02 ppm. Sumporovodik anestetički djeluje na živac njuha, što može uzrokovati gubitak osjeta za miris. Letalna doza sumporovodika je 100ppm.
 
Topljiv je u vodi, pri čemu nastaje slaba [[sumporasta kiselina]], koja tvori dvije vrste soli: hidrogensulfide i sulfide.
 
U redoks-reakcijama sumporovodik i sulfidi su uvijek redukcijska sredstva jer se mogu samo oksidirati. Poznati su neki i metalni sulfidi: HgS (crni), CdS (žuti), Sb<sub>2</sub>S<sub>3</sub> (crveni) i ZnS (bijeli).
 
==Dobivanje i proizvodnja==
 
Sporedni je proizvod pri dobivanju nafte, prirodnoga plina i koksa, pa se prerađuje u sumpor ili sumporov dioksid.
 
Sumporovodik se proizvodi izdvajanjem iz prirodnog plina, ako mu je koncentracija visoka. Može se proizvoditi i putem reakcije vodika i taline sumpora oko 450&nbsp;°C, a umjesto vodika mogu se iskoristiti i neki ugljikovodici.<ref>Jacques Tournier-Lasserve: ''Hydrogen Sulfide'' u: ''Ullmann's Encyclopedia of Chemical Industry''</ref>
 
Bakterije koje reduciraju sulfate proizvode ga u normalnim uvjetima putem [[redoks reakcija|redukcije]] sulfata iz elementarnog sumpora.
 
 
Standardna laboratorijska priprema uključuje blago zagrijavanje [[željezov(II) sulfid|željezovog(II) sulfida]] s jakim kiselinama u [[Kippov aparat|Kippovom aparatu]]. Manje poznata, ali dosta lakša metoda je reakcija [[aluminijev sulfid|aluminijevog sulfida]] s [[voda|vodom]]:
U laboratoriju se sumporovodik može dobiti na razne načine:
 
'''1.''' Najčešće se dobiva u [[Kippov aparat|Kippovu aparatu]] zagrijavanjem [[željezo]]va(II) sulfida s nekom jakom kiselinom (primjerice konc. klorovodične kiseline ili konc. sumporne kiseline).
 
FeS(s) + 2H<sup>+</sup>(aq) --> H<sub>2</sub>S(g) + Fe<sup>2+</sup>(aq)
 
'''2.''' Reakcija [[aluminijev sulfid|aluminijevog sulfida]] s [[voda|vodom]]:
 
:::<math>\mathrm{3H_2O + Al_2S_3 \longrightarrow 3H_2S + Al_2O_3}</math>
 
'''3.''' Sumporovodik se može dobiti djelovanjem svjetlosti na vodenu otopinu [[kadmijev sulfid|kadmijevog sulfida]] uz [[katalizator]] [[rutenijev dioksid]]. Smatra se da ova aplikacija može poslužiti kao jedna od metoda uklanjanja H<sub>2</sub>S iz nafte i u drugim industrijskim postupcima.<ref name="CRC">CRC</ref>
 
'''4.''' Hidroliza [[tioacetamid|tioacetamida]].
 
'''5.''' Zagrijavanjem sumpora u natrijevom lužini
 
== Nalazišta ==
Line 59 ⟶ 81:
 
== Uporaba ==
 
Koristi se za dobivanje nekoliko organosulfidnih spojeva, između ostalih [[metantiol|metantiola]], [[etantiol|etantiola]] i [[tioglikolna kiselina|tioglikolne kiseline]]. U spoju s bazama [[alkalijski metali|alkalijskih metala]], sumporovodik prelazi u alkalne hidrogensulfide i sulfide kao što su [[natrijev hidrogensulfid]] i [[natrijev sulfid]], koji se rabe pri degradaciji biopolimera.
 
=== Analitička kemija ===
 
Sumporovodik više od sto godina ima veliku važnost u [[analitička kemija|analitičkoj kemiji]] kvalitativnoj anorganskoj analizi [[ion|iona]] metala. U manjim laboratorijima, spoj se pravi po potrebi u Kippovom aparatu putem reakcije [[sumporna kiselina|sumporne kiseline]] sa [[željezov(II) sulfid|željezovim(II) sulfidom]], no danas se koristi i hidroliza [[tioacetamid|tioacetamida]]. U ovim analizama teški metali se [[precipitacija|precipitiraju]] iz otopine u obliku taloga različitih boja.
Sumporovodik je poznat više od sto godina, kao reagens u klasičnoj kemijskoj analizi.
 
Sumporovodik ima veliku važnost i važan je reagens u [[analitička kemija|analitičkoj kemiji]] jer s ionima nekih metala daje karakteristično obojene netopljive sulfide što omogućava njihovo dokazivanje. U ovim analizama teški metali se [[precipitacija|precipitiraju]] iz otopine u obliku taloga različitih boja.
 
=== Ostala uporaba ===
Line 80 ⟶ 106:
== Izvori ==
{{Izvori}}
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 10 (Sl-To), str. 338.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2008.g. ISBN 978-953-6036-40-0
 
[[Kategorija:KiselineKemija]]
[[Kategorija:Kemijski spojevi]]
 
 
 
{{dodaj infookvir}}
 
<!-- interwiki -->
[[ml:ഹൈഡ്രജന്‍ സള്‍ഫൈഡ്]]