Inačica od 5. travnja 2013. u 01:07 uredi Fraxinus (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Administratori sučelja, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 50.387 edits mNema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 7. travnja 2013. u 02:22 uredi ukloni ovu izmjenu Fraxinus (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Administratori sučelja, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 50.387 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 5: Ekonomisti uvijek ističu to, da se vlada ne miješa u ekonomiju (''laissez faire'') i vlasnička prava, dok većina političkih ekonomista ističe privatno vlasništvo, odnos moći, plaće radnika i stalež. Postoji općeprihvaćeni dogovor da kapitalizam ohrabruje ekonomski rast. Opseg koji određuje tržište "slobodnim", kao i pravilo što smije i što ne smije biti privatno vlasništvo, pitanje je politike i mnoge države danas imaju uvedenu "miješanu ekonomiju". Kapitalizam kao sustav počeo se razvijati u Europi u 16. stojeću, iako su kapitalističke organizacije postojale još u antičko vrijeme, a rani trgovački kapitalizam razvijao se u vrijeme kasnog srednjeg vijeka. Kapitalizam je dominirao zapadnim zemljama nakon pada feudalnog poretka. Kapitalizam se na veliko širio Europom, a u 19. i 20. stoljeću, uvjetovan je sredstvima [[Industrijalizacija\|industrijalizacije]] širom svijeta. Postoje različite vrste kapitalizma, ovisno o teoretičaru, kao [[anarhokapitalizam]], [[korporativni kapitalizam]], [[smežurani kapitalizam]], [[financijski kapitalizam]], [[laissez faire]], [[tehnokapitalizam]], [[neokapitalizam]], [[kasni kapitalizam]], [[postkapitalizam]], [[neoliberalni kapitalizam]], [[državni kapitalizam]] i [[državni monopolistički kapitalizam]]. Postoje i [[antikapitalizam\|antikapitalistički]] pokreti i ideologije koje uključuju antikapitalizam i negativne pojmove koji se vežu uz kapitalizam kao šteta prema zajednici, korporacionizam i robovska plaća. ==Pojam kapitalizma==

Kapitalizam: razlika između inačica