Inačica od 9. travnja 2013. u 10:40 uredi Pseudoznanstvenik (razgovor \| doprinosi) 1.048 edits m Pseudoznanstvenik je premjestio stranicu Baza (kemija) na Baze (kemija): O bazama se govori u množini, a ne u jednini, baza u jednini ima raznih značenja u drugim znanstvenim granama, kao što je navedeno u "Baza- razdvojba" ← Starija izmjena		Inačica od 9. travnja 2013. u 10:50 uredi ukloni ovu izmjenu Pseudoznanstvenik (razgovor \| doprinosi) 1.048 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Baze''' (njem. Base < lat. basis < grč.) su [[hidroksidi]], elektropozitivnih elemenata, najčešće [[Alkalijski metali\|alkalijskih]] i [[Zemnoalkalijski metali\|zemnoalkalijskih kovina]] ([[natrij]], [[kalij]], [[kalcij]] i dr.) koji u vodenoj otopini disocijacijsom daju hidroksidne ione (OH<sup>-</sup>).<br /> ~~{{redirect\|Lužine}}~~ Takve otopine pokazuju lužnatu reakciju, mijenjaju crvenu boju lakmusa u modru i s kiselinama daju sol i vodu. U kemiji, pod pojmom baza se najčešće podrazumijeva vodena otopina koja može primiti protone vodika.Baze su spojevi metala i hidroksilne grupe OH. Baze su također oksidi i hidroksidi metala. Ovo je definicija baza po Brønsted-Lowry-evoj teoriji kiselina i baza. Osim nje, definicija baze mogu biti donori elektronskih parova (Lewis) ili izvori hidroksidnih aniona (Arrhenius). Osim toga, baze općenito podrazumijevaju bilo koji spoj, koji otopljen u vodi, daje otopinu čiji je pH veći od 7.0. Primjeri baza su natrijev hidroksid i amonijak.Baze se dokazuju indikatorima, kao što su: Lakmus papir, Fenol Ftalein, Metil oranž.▼ Prema novijim definicijama, primjenljivim i za navedene otopine, baze su tvari koje pokazuju tendenciju primanja protona, ili su pak tvari koje mogu dati elektronski par za stvaranje kemijske veze. Organskim bazama smatraju se [[amini]] i [[alkaloidi]]. Baze su kemijska suprotnost kiselinama. Reakcija između kiselina i baza naziva se neutralizacija. Baze i kiseline su suprotne jer kiseline povećavaju koncentraciju oksonijevih (H3O+) iona, dok baze smanjuju ovu koncentraciju. Baze reagiraju s kiselinama pri čemu nastaju voda i soli (ili njihove otopine).▼ ==~~Definicija~~Općenito== ~~Snažna baza je ona koja se hidrolizira u potpunosti i podiže pH otopine prema 14. Snažne baze, kao i snažne kiseline, napadaju i oštećuju tkivo i uzrokuju ozbiljne opekline.~~ ▲U kemiji, pod pojmom baza se najčešće podrazumijeva vodena otopina koja može primiti protone vodika. Baze su spojevi metala i hidroksilne grupe OH. Baze su također oksidi i hidroksidi metala. Ovo je definicija baza po Brønsted-Lowry-evoj teoriji kiselina i baza. Osim nje, definicija baze mogu biti donori elektronskih parova (Lewis) ili izvori hidroksidnih aniona (Arrhenius). Osim toga, baze općenito podrazumijevaju bilo koji spoj, koji otopljen u vodi, daje otopinu čiji je pH veći od 7.0. Primjeri baza su natrijev hidroksid i amonijak. Baze se dokazuju indikatorima, kao što su: ~~Lakmus~~[[lakmus papir]], ~~Fenol Ftalein~~[[fenolftalein]], ~~Metil~~[[metil oranž]]. ▲Baze su kemijska suprotnost kiselinama. Reakcija između kiselina i baza naziva se neutralizacija. Baze i kiseline su suprotne jer kiseline povećavaju koncentraciju oksonijevih (~~H3O~~H<sub>3</sub>O<sup>+</sup>) iona, dok baze smanjuju ovu koncentraciju. Baze reagiraju s kiselinama pri čemu nastaju voda i soli (ili njihove otopine). Koncept baze je prvi put u kemiju uveo francuski kemičar Guillame François Rouelle 1754. godine. On je primjetio da kiseline stvaraju soli samo kad ih se pomiješa s određenim tvarima. Ove je tvari nazvao bazom soli<ref>''The Origin of the Term Base'' William B. Jensen Journal of Chemical Education • 1130 Vol. 83 No. 8 August '''2006'''</ref> , i odatle i ime. ==Svojstva== Neka općenita svojstva baza su: #:-Skliske i pjenaste na dodir, zbog saponifikacije [[lipid]]a u ljudskoj koži #:-Koncetrirane i snažne baze su kaustičnog (korozivnog) djelovanja na organske tvari i snažno reagiraju s [[kiselina]]ma #:-Vodene otopine ili rastaljene baze disociraju na ione i provode struju #:-Reagiraju s [[indikatori]]ma: [[lakmus papir]] poplavi, [[fenolftalein]] postane ružičast ==Baze i pH== pH vode je mjera njene kiselosti. To je negativan logaritam koncentracije oksonijevih iona. U čistoj vodi, otprilike jedna na 10 milijuna molekula vode disocira na H3O+ i OH-, prema jednadžbi: Line 42 ⟶ 48: ==Izvori== <references/> * [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 1 (A-Bd), str. 749. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999.g. ISBN 953-6036-31-2 [[Kategorija:~~Kemijski spojevi~~Kemija]]

Baze (kemija): razlika između inačica