Naftalen: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 1:
[[Datoteka:Naphthalene-from-xtal-3D-vdW.png|minijatura|Trodimenzionalni izgled naftalena]]
'''Naftalen''' (prema: nafta; stariji naziv: ''naftalin'' i ''naftadin''; C<sub>10</sub>H<sub>8</sub>), kondenzirani aromatski [[ugljikovodik]].
'''Naftalen''' (prema; nafta) (stariji naziv: naftalin i naftadin), kondenzirani aromatski [[ugljikovodik]], C10H8; dobiva se iz [[katran]]a kamenog [[ugljen]]a ili rafinerijskih proizvoda, tvori tanke listićaste kristale karakteristična i prodorna mirisa, talište 81°C, [[vrelište]] 218°C, hlapi s vodenom parom i lako sublimira. Gori svijetlim plamenom, pri čem nastaje velika količina čađe. Netopljiv je u vodi, topljiv u vrućem [[alkohol]]u, [[benzen]]u, [[kloroform]]u i [[eter]]u.<br />▼
Pakirao se je staklenim tamnim posudama. Danas je izbačen iz uporabe jer je [[kancerogen]].▼
==Dobivanje==
Nekad je imao široku uporabu za konzerviranje drva i kao štavilo za kožu, kao [[insekticid]], u prvom redu protiv [[moljac]]a (kao mirišljave kuglice za tjeranje moljaca), a u najvećim količinama kao sirovina u kemijskoj industriji: hidrogenacijom daje goriva te otapala tetralin i dekalin, organskom sintezom naftole, naftilamine, naftalensulfokiseline i druge međuproizvode industrije bojila, [[lijek]]ova, mirisa, polimernih materijala, omekšivača i dr..<br />▼
Oksidacijom s primjerice kalijevim permanganatom se dobija ftalna kiselina.▼
Dobiva se iz [[katran]]a kamenog [[ugljen]]a ili rafinerijskih proizvoda
==Svojstva i osobine==
▲
▲Oksidacijom s primjerice [[Kalijev permanganat|kalijevim permanganatom]] se dobija [[ftalna kiselina]].
==Upotreba==
▲Pakirao se je staklenim tamnim posudama. Danas je izbačen iz uporabe jer je [[kancerogen]].<br />
▲Nekad je imao široku uporabu za konzerviranje drva i kao štavilo za kožu, kao [[insekticid]], u prvom redu protiv [[moljac]]a (kao mirišljave kuglice
===Izvor===
* Hrvatska enciklopedija, Broj 7 (Mal-Nj), str. 558. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0
[[Kategorija:Kemija]]
|