Inačica od 15. travnja 2013. u 13:46 uredi Dokideide (razgovor \| doprinosi) 285 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 15. travnja 2013. u 14:21 uredi ukloni ovu izmjenu Dokideide (razgovor \| doprinosi) 285 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Hevelius Map of the Moon 1647.jpg\|thumb\|450px\|[[Johannes Hevelius\|Heveliusova]] karta Mjeseca iz 1647.]] '''Selenografija''' je proučavanje površinskih i fizičkih karakteristika Mjeseca. Povijesno gledano, glavni je interes selenografa kartografiranje i imenovanje [[Mjesečeva mora\|Mjesečevih mora]], [[krater]]a, planinskih lanaca i drugih reljefnih oblika. ==Koordinate== Povijesno gledano, glavni je interes selenografa kartografranje i imenovanje [[Mjesečeva mora\|Mjesečevih mora]], [[krater]]a, planinskih lanaca i drugih reljefnih oblika. Veći krateri na Mjesecu nose imena znamenitih osoba od kojih su većina znanstvenici. Među njima nalaze se hrvatski znanstvenici: [[Ruđer Bošković\|Bošković]], [[Nikola Tesla\|Tesla]], [[Andrija Mohorovičić\|Mohorovičić]] i [[Spiridon Gopčević\|Brener]]. '''Selenografska širina''' (sjeverna i južna) računa se od Mjesečeva ekvatora, od 0° do 90°. '''Selenografska dužina''' računa se od središnjeg meridijana. Istočna dužina od 0° do 180° na Mjesečev istok (prema Moru kriza), zapadna dužina (prema Moru oluja) od 0° do 180° na Mjesečev zapad. ==Povijesni razvoj== Prve karte bliže strane Mjeseca izrađene su početkom 17. stoljeća. Od Mjesečeva ekvatora se računaju sjeverna i južna selenografska širina od 0° do 90°. Selenografska dužina se računa od središnjeg meridijana na Mjesečev istok od 0° do 180° istočne dužine i na Mjesečev zapad od 0° do 180° zapadne dužine. Prve karte bliže strane Mjeseca izrađene su početkom 17. stoljeća. Primjenom fotografskih tehnika u 19. i 20. stoljeću, dobivene su mnogo detaljnije karte. Kada je sovjetska letjelica [[Luna 3]] snimila 1959. dio udaljenije strane Mjeseca započelo je kartografiranje i te strane. <ref>Vladis Vujnović, Astronomija 1, Zagreb 1989. str. 135-144 ISBN 86-03-99112-X</ref> Veći krateri na Mjesecu nose imena znamenitih osoba od kojih su većina znanstvenici. Među njima nalaze se hrvatski znanstvenici: [[Ruđer Bošković\|Bošković]], [[Nikola Tesla\|Tesla]], [[Andrija Mohorovičić\|Mohorovičić]] i [[Spiridon Gopčević\|Brener]]. Kartografiranje je danas završeno. Pomoću letjelica u orbiti oko Mjeseca snimljene fotografije visoke razlučivosti. Ipak, neka područja su i danas manje poznata (pogotovo u blizini polova), a točan položaj reljefnih oblika uvijek se može još točnije odrediti. ==Izvori== {{Izvori}} [[Kategorija:Mjesec]]

Selenografija: razlika između inačica