Ivo Bogdan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m kategorija
Redak 33:
=== Život u izbjeglištvu (Argentina)===
 
Bogdan je u Argentini, nastavio sa pisanjem i objavljivanjem,. većVeć [[1954.]] je zajedno s [[Viktor Vida|Viktorom Vidom]], objavio knjižicu u vlastitoj nakladi u [[Buenos Aires]]u- ''Obrana hrvatske cjelokupnosti i javnih radnika''.<ref name ="studia">[http://www.studiacroatica.org/studia/studia_povijest.htm POVIJEST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST ČASOPISA STUDIA CROATICA, sa portala Studia Croatica, pristupljeno 6. rujna 2010.]</ref>
Krajem [[1950-ih]] Bogdan je ušao u krug inicijativnog odbora časopisa ''[[Studia croatica]]'', zajedno s kolegama - također visokim ustaškim dužnosnicima, koji su se uspjeli dokopati Argentine. Taj Odbor tvorili su; dr [[Anđelko Belić]], dr [[Milan Blažeković]], dr [[Ivo Huehn]], [[Branko Kadić]], [[Srećko Karaman]], braća Latković (dr [[Božidar Latković|Božidar]] i dr [[Radovan Latković]]), dr [[Mato Luketa]], dr [[Franjo Nevistić]], [[Vinko Nikolić]], [[Ivo Rojnica]] i dr [[Pero Vukota]] (kasnije su im se pridružili [[Danijel Crljen]], [[Vjekoslav Paver]] i [[Ljeposlav Perinić]]).<ref name ="hid">[http://www.hic.hr/hrvatski/hid/hid6.htm Hrvati u Argentini, sa portala Croatian Information Centre, pristupljeno 6. rujna 2010.]</ref>
Bogdan je postavljen za glavnog urednika časopisa, a za tajnika uredništva je postavljen Branko Kadić. Prvi broj tromjesečnika Studia Croatica tiskan je u mjesecu rujnu [[1960.]] godine, na 96 stranica. Časopis je uređivao od [[1960.]] do [[1971.]] kad je ubijen, umjesto njega časopis je nastavio voditi dr. [[Franjo Nevistić]] (također bivši ustaški dužnosnik).