Branjina: razlika između inačica

Od spomenute 1214. godine Branjina se u srednjovjekovnim izvorima najčešće spominje uz naselja: Weyk (danas nepostojeće), Ban ([[Popovac]]), Bodola ([[Podolje]]), Csabagata (danas nije naselje, nalazio se na prostoru Čibogata) i Scepsa (danas prostor [[Kotline]], mađarski Sepse, tradicijski naziv Šepša). Pretpostavlja se da je bila dijelom vlastelinstva koje je svoje središte imalo u Weyku (Veku) te se prema njemu i nazivalo vlastelinstvo obitelji Veki. Nakon ove obitelji vjerojatno je izmijenila nekoliko vlasnika o kojima nam svjedoče spomenuti sudski procesi, no od 1442. godine postaje dijelom imanja velikaške obitelji [[Morović|Morovića]] koji su svoje sjedište imali u današnjem gradu [[Valpovo|Valpovu]]. U njihovom posjedu do 1481. godine kada njome upravlja velikaška obitelj Geréb u čijem vlasništvu vjerojatno ostaje sve do razdoblja osmanske okupacije 1526. godine, kada će nakon njihove organizacije vlasti 1543. godine postati dijelom Mohačkoga sandžaka, odnosno branjinvrške nahije ili live u kojoj vjerojatno ostaje do pada Osmanlija 1687. godine. Iste se godine u jednom dokumentu spominje da je prije osmanskoga perioda pripadala velikoj feudalnoj obitelji [[Zrinjski|Zrinski]]. U 17. stoljeću mjesto naseljavaju Srbi, većina ih dolazi pod vodstvom [[Arsenije III. Crnojević|Arsenija Crrnojevića]] nakon 1690. godine. Nakon Osmanlija Branjina je zajedno s još 25 sela darivana [[Eugen Savojski|Eugenu Savojskom]], jednim od najvećih vojskovođa svoga vremena. Bila je darom za njegove zasluge u oslobađanju i protjerivanja Osmanlija iz ovih krajeva. Savojski je na ovom području osnovao vlastelinstvo Belje i u ovom periodu, od druge polovine 18. stoljeća Branjinu naseljavaju Nijemci, tzv. Dunavske Švabe, koji će ovdje ostati do sredine 20. stoljeća. U beljskom vlastelinstvu, njezinu branjinvrškom distriktu od kojega vjerojatno vuče i korijene svoga današnjega imena, Branjina ostaje do kraja Prvoga svjetskog rata i raspada [[Austro-Ugarska Monarhija|Austro-Ugarske Monarhije]] 1918. godine. Nakon toga postaje prvo dijelom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], zatim je u vrijeme Drugog svjetskoga rata okupirana od strane Mađarske, a nakon toga postaje dijelom [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] kada je u nju kolonizacijom 1946. godine doselila većina današnjih stanovnika Hrvata koji su ovdje i ostali do [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]] kada je okupirana od strane srpskih pobunjenika koji su njome upravljali do 1996. godine kada Branjina postala dio prijelazne uprave [[UN]]-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem, a od 1998. godine nakon mirne reintegracije je pod upravom Republike Hrvatske i danas je dio općine Popovac i [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]. --[[Suradnik:Zeljkop|Zeljkop]] <small>([[Razgovor sa suradnikom:Zeljkop|razgovor]])</small> 17:15, 16. travnja 2013. (CEST)