Ostrogon: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 20:
|web_stranica =[http://www.esztergom.hu/ www.esztergom.hu]
}}
'''Ostrogon''' odnosno '''Ostrigon'''<ref name="Mandić">[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] [[Živko Mandić]]: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> ([[mađarski]]: ''Esztergom'', [[latinski]]: ''Strigonium'', [[njemački]]: ''Gran'', [[poljski]]: ''Ostrzyhom'', [[slovački]]: ''Ostrihom'', [[turski]]: ''Estergon'', [[rumunjski]]: ''Strigoniu'') je grad na sjeveru [[Mađarska|Mađarske]] udaljen oko 50 [[km]] od [[Budimpešta|Budimpešte]].
Ostrogon leži na desnoj obali [[Dunav]]a, koji na tom dijelu tvori granicu sa [[Slovačka|Slovačkom]], nalazi se u [[Komoransko-ostrogonska županija|Komoransko-ostrogonskoj županiji]].
Hrvati iz [[Erčin]]a ovaj grad zovu Ostrogon, stanovnika zovu Ostrogonac i Ostrogonkinja, pridjev je ostrogonski, dok Hrvati u [[Senandrija|Senandriji]] ovaj grad zovu Ostrigon, a stanovnika zovu Ostrigonac i Ostrigonka, pridjev je ostrigonski.<ref name="Mandić"/> Nazočnost Hrvata u ovim krajevima ostala je u prezimenu Ostrogonac. Javilo se kao oznaka kad su se Hrvati koji su doselili u ove krajeve preselili u Bačku oslobođenu od Turaka.
Ostrogon je bio glavni grad Mađarskog kraljevstva te potom i [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|Hrvatsko-ugarskog kraljevstva]] između [[10. stoljeće|10.]] i [[13. stoljeće|13. stoljeća]], on je bio kraljevski grad sve dok tadašnji [[Dodatak:Popis mađarskih vladara|mađarski kralj]] [[Bela IV.]] nije prvo premjestio svoj dvor u [[Višegrad (Mađarska)|Višegrad]] te poslije u [[Budim]].▼
▲Ostrogon je bio glavni grad Mađarskog kraljevstva te potom i [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|Hrvatsko-ugarskog kraljevstva]] između [[10. stoljeće|10.]] i [[13. stoljeće|13. stoljeća]]
Ostrogon je i danas sjedište [[Primas|primasa]] [[rimokatolička crkva|katoličke crkve]] u Mađarskoj, zbog tog Ostrogon zovu mađarski [[Rim]] ili Sion, on je i sjedište Mađarskog ustavnog suda.
Ostrogonska crkvena riznica -''Keresztény Múzeum'',
Novija znamenitost grada je [[most Marije Valerije]] (mađ. ''Mária Valéria híd''), koji povezuje Ostrogon sa gradom [[Štúrovo]] u [[Slovačka|Slovačkoj]], podignut [[1895.]] godine. Most su [[Wehrmacht|njemačke]] trupe prilikom povlačenja [[1944.]] godine, porušile, obnovljen je tek [[2001.]] godine uz pomoć [[Europska unija|Europske unije]].
== Povijest grada ==
Line 41 ⟶ 43:
Tijekom [[973.]], Ostrogon, je bio mjesto gdje su se odigrali važni povijesni događaji. Na [[Uskrs]] te godine knez Gejza je poslao svoje izaslanike na međunarodnu konferenciju o miru kod [[car]]a [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] [[Oton I. Veliki|Otona I.]] u [[Quedlinburg]], ponudivši mu mir i molbu da mu ovaj pošalje misionare.
Knežev dvor se nalazio na sjevernoj strani brda a na samom vrhu nalazila se bazilika posvećena sv. Adalbertu, tu je po legendi kršten [[Stjepan I. Sveti]]. Crkva svetog Adalberta je bila sjedište [[nadbiskup]]a [[Ostrogonska nadbiskupija|Ostrogona]] i u to doba [[Katedrala|katedralna]] [[rimokatolička crkva|rimokatolička]] crkva u [[Mađarska|Mađarskoj]].
U to doba Ostrogon je postao
U Ostrogonu je [[1000.]] godine, je okrunjen [[Stjepan I. Sveti]] za kralja, od tada pa sve do početka [[13. stoljeće|13. stoljeća]] Ostrogon je bio glavni grad Mađarske. Tad je izgrađen zamak, koji nije bio samo kraljevska rezidencija već političko i vjersko središte Mađarske. Nadbiskup iz Ostrogona bio je odgovoran za deset [[biskupija]] koje je utemeljio [[Stjepan I. Sveti]], on je i krunio mađarske vladare sve do [[1241.]] godine i invazije [[Mongoli|Mongola]].
| |||