Jošua (knjiga): razlika između inačica

Danas se sa sigurnošću može tvrditi da su unutar ove knjige sačuvane brojne tradicije različitih izraelskih skupina. Tako je uočljiva predaja koja se odnosi na [[Benjamin (pleme)|benjaminovsko]] svetište u [[Gilgal]]u (Jš 2-9). Taj je dio bogat [[etiologija|etiološkim]] značajkama, te su mnogi opisano događaji zapravo kasnije pučko tumačenje pojedinih situacija na koje su Izraelci nailazili. Tako zauzeće grada Aja zasigurno nije dio stvarne povijesti, jer je u doba dolaska Izraelaca ovaj grad već odavno bio u ruševinama. Usto, u ovoj se knjizi nalaze uklopljeni i dokumenti koji se odnose na teritorije, a uključuju dokumente o međusobnom razgraničenju plemena, od kojih mnogi sežu u razdoblje prije uspostave [[Kraljevstvo Izrael|kraljevstva]] (Jš 13-19), te kasnije dokumente koji sadrže popise naselja unutar pojedinih područja (Jš 15), koji odražavaju administrativnu podjelu [[Kraljevstvo Juda|Kraljevstva Jude]], vjerojatno iz vremena Jošafatova. Popis gradova-utočišta (Jš 21) potječe najranije iz vremena [[kralj Salomon|kralja Salomona]], a posispopis [[Levi (pleme)|levitskih]] gradova (Jš 22) nastao je nakon [[babilonija|babilonskog]] progonstva. Tekst koji se odnosi na podizanje žrtvenika na obali Jordana (Jš 21) ima sve značajke deuteronomističke i svećeničke redakcije, a opis skupštine u Šekemu (Jš 24) pripada osobito staroj predaji, ali je dorađena u deuteronomističkoj tradiciji. Prethodno poglavlje (Jš 23) nadahnjuje se na tom tekstu, ali nastaje nešto kasnije, pa se može zaključiti da je bilo više susljednih izdanja ove knjige.