Dan Hrvatskog sabora: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.5) (robot Dodaje: en:Independence Day (Croatia) |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1:
[[Datoteka:Spomen poloca 08101991.jpg|mini|250px|Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu]]▼
'''Dan neovisnosti''' blagdan je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koji se obilježava [[8. listopada]] i neradni je dan. Toga dana [[1991]]. godine [[Hrvatski sabor]] je jednoglasno donio [[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ]]. [[Hrvatski sabor|Sabor]] je pritom utvrdio da [[Hrvatska|Republika Hrvatska]] više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.
== Povijest ==
Ta je značajna odluka Hrvatskog sabora donesena nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na [[Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske|Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske]] koju je Sabor donio [[25. lipnja]] [[1991]]. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi [[Brijunska deklaracija|Brijunske deklaracije]] od [[7. srpnja]], odnosno na zahtjev [[Europska zajednica|Europske zajednice]] kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi [[JNA]] bombardirali su povijesnu jezgru [[Zagreb]]a i [[Banski dvori|Banske dvore]] u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom dr. [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]].▼
U dramatičnim danima [[Domovinski rat|Domovinskoga rata]], [[Sabor Republike Hrvatske]] jednoglasno je prihvatio ''[[Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ|Rezoluciju o razlazu s Jugoslavijom]]'' na temelju [[Referendum o hrvatskoj samostalnosti|volje građana na referendumu]] i svoje lipanjske ''[[Dan državnosti (Hrvatska)|Odluke o suverenosti i samostalnosti]]''. Predsjednik Sabora [[Žarko Domljan]] tom prigodom je rekao da je [[Hrvatska]] poslije tromjesečnog moratorija dugo čekala i mnogo propatila te da je sloboda pitanje njezina opstanka. Povijesnu rezoluciju pročitao je [[Vladimir Šeks]], potvrđujući da Jugoslavija kao zajednica država više ne postoji:
{{citat2|Republika Hrvatska, od dana 8. listopada 1991. godine, raskida državnopravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ.}}
{{wikizvor|Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ}}
Hrvatski je sabor u Rezoluciji i zasebnim zaključcima naglasio i sljedeće:
:3. Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ,
:5. Republika Hrvatska kao suverena i samostalna država, jamčeći i osiguravajući temeljna prava čovjeka i nacionalnih manjina
Iz zasebnih zaključaka: {{citat2|Na Republiku Hrvatsku izvršena je oružana agresija od strane Republike Srbije i tzv. JNA. Republika Hrvatska prisiljena je braniti se svim raspoloživim sredstvima. Tzv. JNA se proglašava agresorskom, okupatorskom vojskom i mora bez odgode napustiti hrvatski teritorij, koji je privremeno zaposjela. Pozvane su i sve države, posebno članice Europske zajednice i Ujedinjenih naroda na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom.}}
▲[[Datoteka:Spomen poloca 08101991.jpg|mini
▲
Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku ''Odluku o samostalnosti'', 7. listopada 1991., zrakoplovi [[JNA]] [[Raketiranje Banskih dvora|bombardirali su povijesnu jezgru]] [[Zagreb]]a, saborsku zgradu o [[Banski dvori|Banske dvore]] u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]]. Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica svih triju saborskih vijeća održana 8. listopada 1991. godine na tajnom mjestu. Danas se zna, bilo je to u podrumu [[INA|Inine]] zgrade u Šubićevoj ulici u [[Zagreb]]u.
== Izvori ==
| |||