Wikipedija

Sastanak u Karađorđevu: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
''' Pregovori u Karađorđevu ''', kod [[Vojvodina|vojvođanskog]] grada [[Bačka Palanka]] u [[Srbija|Srbiji]] su, bili su sastanak između predsjednika [[Republika Hrvatska|RH]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i [[Srbija|srbijanskog]] predsjednika [[Slobodan Milošević| Slobodana Miloševića]] o situaciji u Hrvatskoj i BiH. PostaoTaj sastanak postao je jedanjednim od najrazvikanijih političkih [[mit]]ova u (post)jugoslavenskoj povijesti. Rabili su ga gotovo svi Tuđmanovi politički protivnici (i većina Miloševićevih) u Hrvatskoj, u Srbiji kao i u Bosni i Hercegovini.
 
== Medijska pratnja ==
Sarajevski list "[[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]" sastanak naziva "tajnim" mada je [[Tanjug]] informaciju objavio istoga dana, odmah nakon sastanka. Sastanak je od političke oporbe i dijela medija proglašavan "tajnim" kako bi mu se oduzeo svaki legitimitet zastupanja nacionalnih interesa. Prikazalo ga se sumnjivim. Britanski [[BBC]] je javio je da dusu dvojica predsjednika "tražila trajnija rješenja, uz uvažavanja povijesnih interesa obaju naroda".
 
== Teme razgovora ==
Redak 10:
}}</ref>
 
Oni koji inzistiraju na postojanju "dogovora " tvrde kako je Milošević na tim pregovorima zahtijevao sve teritorije na kojima su Srbi imali većinu. To je uključivalo npr. istočnu i zapadnu BiH. Po toj logici bi Tuđman i njegovo vodstvo osigurali dio BiH za Hrvate. Taj se dio prvenstveno odnosio na zapadnu Hercegovinu gdje su Hrvati imali apsolutnu većinu. Između takve proširene Hrvatske i proširene Srbije bi trebala biti mala muslimanska državica. <ref name="icty">{{eng icon}}{{cite web |date=Wednesday, 18th March 1998|url = http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA|title = Cross-examination of witness, STJEPAN MESIC (unakrsno ispitivanje Stjepana Mesića)|format = HTML |publisher = [[ICTY]]| accessdate = 2007-09-30 | last= |quote=}}</ref>
 
Oni koji negiraju postojanje dogovora ističu činjenicu da nije bilo '''nikakvog''' pisanog dokumenta o tom sastanku. [[Hrvoje Šarinić]], savjetnik Franje Tuđmana za vanjske poslove, koji je ujedno bio nazočan tom sastanku, izričito je u više navrata porekao postojanje bilo kakvog dogovora koji bi vodio podjeli [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] s Miloševićem.<ref name="nacional"> - {{cite web |date=27.01.2004|url = http://www.nacional.hr/articles/view/10862/|title = Trgovinu između Tuđmana i Miloševića spriječila je plitka Neretva|format = HTML |publisher = nacional| accessdate = 2008-02-14 | last=Robert Bajruši, |quote=}}</ref><ref name="europamagazine">{{cite web |date=2007 |url = http://europamagazine.info/sarinic.htm|title = Podjela BiH bila je nezaobilazna tema|format = HTML |publisher = europamagazine| accessdate = 2008-02-14 | last= |quote=}}</ref><ref name="24sata"> {{cite web |date=2007 |url = http://www.24sata.info/4439|title = Hrvoje Šarinić: "Podjela Bosne i Hercegovine bila je nezaobilazna tema"|format = HTML |publisher = 24sata| accessdate = 2008-02-14 | last=24sata |quote=}}</ref><ref name="domovinskirat"> {{cite web |date=Oct, 2007 |url = http://www.domovinskirat.com/content/view/2181/1009/lang,hr/|title = Šarinić za Dnevni avaz: Tuđman i Milošević, ali i Izetbegović, razgovarali o podjeli BiH|format = HTML |publisher = domovinskirat| accessdate = 2008-02-14 | last= |quote=}}</ref><ref name="ceeol"> {{cite web |date=Issue:1/2003|url = http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=d95c2a09-dcb7-4aa0-9b28-8027dada964b&articleId=5561ed06-7343-4153-b64d-ea39dacacdf3|title = Tuđman-Milošević pregovori u Karađorđevu:politički mit ili dogovor|format = HTML |publisher = pub| accessdate = 2008-02-14 | last= Lučić, Ivo; Busuladžić, Adnan; }}</ref>
 
Bez obzira je li bio postignut ikakav dogovor između Franje Tuđmana i Miloševića pregovori su se održavali u ožujku 1991. U to doba Jugoslavija je de iure još postojala ( 25. lipnja 1991. Slovenija proglašava neovisnost i upada u kratki [[Rat u Sloveniji|10-dnevni rat]] ). Dodatna zavrzlama u cijeloj toj priči jest politika RH i predsjednika Tuđmana prema Bosni i Hercegovini koja nikad nije bila do kraja određena i jasna. Uključivala je uvijek Tuđmanovu želju za pripojenjem dijelova BiH sa hrvatskom većinom u slučaju raspada te države. Zbog među etničkihmeđuetničkih napetosti u BiH raspad je bio opasno blizu.<ref name="ICTY: Naletilić and Martinović verdict - A. Historical background">{{eng icon}}{{cite web|url=http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA|title=ICTY: presuda Naletiliću i Martinoviću - Povijesna pozadina|}}</ref>
 
Dokazi za dogovoreni rat i podjelu Bosnu i Hercegovine ne postoje, a i zdrav razum nameće sljedeće pitanje: Ako su se dogovorili, zašto je došlo uopće do agresije na Hrvatsku? Dogovor bi upravo to isključio, te podrazumijevao skupno djelovanje Hrvatske i Srbije protiv Bosne i Hercegovine. Uostalom, Hrvatska tada, u ožujku 1991. godine, Miloševiću uopće ne bi mogla predstavljati ravnopravnog partnera za razgovor o pothvatu takvih razmjera, zbog toga je bilo kakva mogućnost dogovora iskljuĉena. Kao najvažnije se mora napomenuti da je [[Velika Srbija|tadašnji plan srpskog vrha]] bio okupacija cijele BiH,<ref>Zdravko Tomac, Predsjednik:
Redak 20:
 
Ukoliko je postojao bilo kakav čvrsti dogovor o podjeli BiH brzo je napušten nakon što je Milošević izigrao Tuđmana pomažući [[etničko čišćenje]] Hrvata od strane Srba u tzv. ''[[RSK|Krajini]]'' i Istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]] te teškim napadima na područje u okolici [[Dubrovnik]]a. Svi dokazi o navodnom "dogovoru" potječu iz glasina i tračeva osoba koje nisu bile nazočne sastanku.<ref name="sadkovich">
{{Citiranje knjige | first=James J. | last=Sadkovich | title=Tuđman, prva politička biografija | at= | pages=365-370 | location=Zagreb | publisher=Večernji posebni proizvodi d.o.o. | year=2010 | isbn=9789537313722 | url= | ref=refSadkovich2010}}</ref>
{{Citiranje knjige
| first=James J.
| last=Sadkovich
| title=Tuđman, prva politička biografija
| at=
| pages=365-370
| location=Zagreb
| publisher=Večernji posebni proizvodi d.o.o.
| year=2010
| isbn=9789537313722
| url=
| ref=refSadkovich2010
}}
</ref>
 
Nasuprot tome, činjenice govore nešto sasvim drukĉijedrugačije o odnosu Hrvatske prema BiH, tako su i visoki međunarodni diplomati, koji su vodili [[Rat u BiH#Carrington-Cutilheirov mirovni plan|pregovore u rješavanju bosanskohercegovaĉke krize]], kao na primjer Jose Cutilheiro i lord Peter Carrington, morali priznati da je u odnosu na suradnju s međunarodnom zajednicom, hrvatska strana najkonstruktivnija, te da prihvaća sve ponuđene planove međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu.<ref>Slobodna Dalmacija, 25. travnja 1992., str. 6.; 15. kolovoza 1992., zadnja str., prema: Mrduljaš, „Politička dimenzija hrv.- muslimanskih odnosa (...)“, str. 851</ref>
 
Tzv. ''"dogovor u Karađorđevu"'' postao je [[dogma]] vjernicima u socijalističku [[SFRJ|Jugoslaviju]] i utemeljiteljski mit konvertitima iz komunističkog [[totalitarizam|totalitarizma]] u liberalnu [[demokracija|demokraciju]]..<ref name="Lučić">{{Citiranje knjige | first=Ivica (Ivo) | last= Lučić | title=Uzroci Rata, Bosna i Hercegovina od 1982. do 1991. godine | at= | pages=518 | location=Zagreb | publisher=Hrvatski Institut za povijest. | year=2013 | isbn=978-953-7892-06-7 | url= | ref=}}</ref>
{{Citiranje knjige
| first=Ivica (Ivo)
| last= Lučić
| title=Uzroci Rata, Bosna i Hercegovina od 1982. do 1991. godine
| at=
| pages=518
| location=Zagreb
| publisher=Hrvatski Institut za povijest.
| year=2013
| isbn=978-953-7892-06-7
| url=
| ref=
}}
</ref>
 
== Povijesni kontekst sastanka u Karađorćevu ==
Jugoslavenskim komunističkim [[dogma]]tičarima bilo je odbojno pregovarati s prestavnicima novoizabranih hrvatskih vlasti Hrvatske , a posebno teško s Franjom Tuđmanom koji je u jugoslavenskoj javnosti prikazivan kao [[protukomunizam|protukomunist]] i nacionalist. Franjo Tuđman je zatražio je, 24. kolovoza 1990., u doba početka velikosrpske pobune u Hrvatskoj, sastanak sa Slobodanom Miloševićom. Tijekom siječnja 1991. i ožujka 1991. održan je krug sastanaka Predsjedništva [[SFRJ]] odnosno bilateralnih susreta. Razgovaralo se o viđenju političke budućnosti bivše države.
24. siječnja 1991. održan je sastanak Miloševića i [[Milan Kučan|Kučana]] gdje je praktično "dogovoren", "usuglašen", "prihvaćen" raspad Jugoslavije kroz odlazak Slovenije uz pravo Srba "da žive u jednogjednoj državi". 14. kolovoza 1991. taj je sporazum potvrdio predsjednik Slovenskog državnog zbora [[Franc Bučar]] i [[Dimitrij Rupel]] s Miloševicevim povjerenikom [[Dobrica Ćosić|Dobricem Ćosićem]].<ref>Dobrica Ćosić, ''Uzroci Pišćevi zapisi (1981-1991), Filip Višnjić: Beograd, 2002., str. 379-381 </ref>
 
Hrvatska nije htjela ostati u Jugoslaviji bez Slovenije i morala je slijediti tempo izdvajanja koji je Slovenija postavila.Tuđman je tad azagovarao nepromjenjivost republićkih (avnojskih) granica, a kao odgovor na tezu o "pravu naroda" isticao je tada da će u tom slučaju i Hrvatska tražiti teritorije na kojima žive Hrvati. Nakon dogovora Kučana i Miloševića "savez zapadnih republika" prestao je postojati, a Hrvatska se našla sama nasuprot tzv. "Srpskom bloku". Taj dogovor i Izetbegovićeva kolebljivost primorali su Tuđmana da odustane od politike "saveza suverenih država"...<ref name="Lučić">▼
{{Citiranje knjige
| first=Ivica (Ivo)
| last= Lučić
| title=Uzroci Rata, Bosna i Hercegovina od 1982. do 1991. godine
| at=
| pages=518
| location=Zagreb
| publisher=Hrvatski Institut za povijest.
| year=2013
| isbn=978-953-7892-06-7
| url=
| ref=
}}
</ref>
 
▲Hrvatska nije htjela ostati u Jugoslaviji bez Slovenije i morala je slijediti tempo izdvajanja koji je Slovenija postavila. Tuđman je tadtada azagovaraozagovarao nepromjenjivost republićkihrepubličkih ([[AVNOJ|avnojskih]]) granica, a kao odgovor na tezu o "pravu naroda" isticao je tada da će u tom slučaju i Hrvatska tražiti teritorije na kojima žive Hrvati. Nakon dogovora Kučana i Miloševića "savez zapadnih republika" prestao je postojati, a Hrvatska se našla sama nasuprot tzv. "Srpskom bloku". Taj dogovor i Izetbegovićeva kolebljivost primorali su Tuđmana da odustane od politike "saveza suverenih država"...<ref name="Lučić">{{Citiranje knjige | first=Ivica (Ivo) | last= Lučić | title=Uzroci Rata, Bosna i Hercegovina od 1982. do 1991. godine | at= | pages=518 | location=Zagreb | publisher=Hrvatski Institut za povijest. | year=2013 | isbn=978-953-7892-06-7 | url= | ref=}}</ref>
 
== Izvori ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Sastanak_u_Karađorđevu"