Biser: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nadopunjenje |
||
Redak 4:
U jednom 7.000 godina starom grobu u Emiratu [[Umm al-Quwain| Umm al-Quwain]] ([[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjeni Arapski Emirati]]) su istraživači 2012. otkrili bisere. Taj nalaz dokazuje da su stanovnici Arapskog poluotoka već za vrijeme ranog neolitika ronili i vadili školjke, 2.500 ranije nego šta se do tada pretpostavljalo. Prve predaje u kojima se spominju biseri potječu iz kineske Knjige povijesti Shu Kinga iz 2206.godine pr. Kr. („...kralj Yu dobiše bisere kao danak rijeke Hwai...“)
U [[Stari vijek|Starom vijeku]] su biseri bili vrlo cijenjeni, bez obzira da li se radilo o Arabiji , Perziji ili Indiji. U islamskim zemljama biseri simboliziraju djevičanstvo. Za kurdske mističare je biser :„
Kod starih rimljana i grka su biseri bili podjednako cijenjeni. Rimljani su preuzeli od grka ime Margarita šta je istovremeno bilo i ime za ljubavnicu. Čitav niz školjki je kasnije dobio dodatak latinskog naziva margaritifera, pojam koji je do danas sačuvan u imenu cvijeta Margareta.
U većini kultura biser je imao i ima simbolički karakter. U Kini biseri simboliziraju bogatstvo, mudrost i dostojanstvo; u Japanu sreću, u Indiji bogatstvo djecom, u mnogim djelovima svijeta suze. U arapskim kulturama se često žene uspoređuju sa biserima, kao i djelovi njihovog tijela npr. zubi. Osim toga se vjeruje da biseri djeluju afrodizijački , ali i da liječe [[Melankolija|Melankoliju]] i ludilo.
Redak 18:
Henry A. Hänni, profesor znanosti o dragom kamenju na Universitetu Basel i Jochen Schlüter, ravnatelj Mineraloškog Muzeja u Hamburgu pretpostavljaju da su za nastank bisera odgovorne ozlijede u tkivu plašta školjke. Na različite nezacijeljene ozlijede, npr.uzrokovane Parazitima koji se duboko ubuše, reagira epitelno tkivo cistama. Kalcijev karbonat, materijal od kojeg se sastoje ljušture, taloži se sloj po sloj u cisti i tako nastaje biser.
== Sastav ==
Biser ima kristaličnu strukturu i sastoji se, kao i ljuštura, od 80 -92% Kalcijum karbonata (CaCO3) u njegovom primarnom obliku koji se zove Argonit. Osim toga se sastoji malim dijelom od sekundarne forme Kalzijum karbonata, Kalcita, te još od malog dijela vode. Kristali rastu u obliku pločica i slojevito su nanizani, kad biser u sredini prepolovi vide se slojevi koji izgledajukao prstenovi stabla. Pločice su pričvršćene organskom mješavinom od bjelančevina i konhiolina. Na taj su način biseri vrlo otporni na udarce i nelomljivi. Sastavni djelovi sedefa i bisera su indetični, razlikuju se samo po količini sastavnih elemenata, sedef se npr. sastoji od više vode. Biseri su tvrđi i otporniji od sedefa. Po [[Tvrdoća|Mohsovoj ljestivci]], koja se upotrbljava u [[Mineralogija|Mineralogiji]], iznosi njihova tvrdoća 3,4-4.
Sjaj bisera nastaje zbog refleksije i loma svjetla na kristalnim granicama Kalzijum karbonata i molekulama vode koje su to pohranjene. Sjaj je finiji što su slojevi tanji (interferencija). Biseri se nakon određenog vremena počinju sušiti šta uzrokuje promijenu organski sastojaka i početak proces starenja.
Boja bisera (od bijelih preko žutih do roza i sivih ) ovisi o vrsti biserne školjke, životnom prostoru i temepraturi vode. Biseri se mogu izvan školjke bojati svim bojama, ali oni ne podnose vrućinu kao ni dodir sa lužinama ili kiselinama.
== Nazivi ==
Line 54 ⟶ 55:
Za uzgoj bisera u moru koriste se školjke Pinctada. Englesko ime pearl oyster se pogrešno prevodi kao biserna ostriga. Školjke bisernice nemaju neikakve veze sa, kao delikatese poznatim, Ostrea edulis ( europska kamenica) ili sa Crassostrea gigas ( pazifičkom, japanskom kamenicom , oni pripadaju familiji Pteriidae. Školjke u kojima se uzgajaju biseri:
*
ako „mein Kind“ ya „zeigt die zuneigung“). Biseri ove školjke mogu biti 12mm veliki. U Japanu se koriste već preko 100 godina za uzgoj bisera, u Kini tek od 1980.
*
*
*
*
*
*
*
Line 71 ⟶ 72:
{{Link FA|hy}}.
== Izvori ==
* [http://www.gemexpert.ch/about-us/ Gemexpert/Henry A.Hänni]
* [http://www.farlang.com/gemstones/streeter_pearls_and_pearling/page_049 Pearls and Pearling life] by Edwin Streeter
|