Bač: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
znamenitosti i slike |
|||
Redak 8:
| slika_panorama =Bač,_The_Franciscan_Church.jpg
| veličina_slike =240px
| opis_slike =
| slika_zastava =
Redak 135:
| bilješke =
}}
'''Bač''' (srpski: ''Бач'', [[mađarski]]: ''Bács'', [[slovački]]: ''Báč'', [[njemački]]: ''Batsch'', latinski: ''Bach'') je grad u [[Južnobački okrug|Južnobačkom okrugu]], u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Grad ima 6.046 stanovnika (2002.), dok općina Bač ima 16.101 stanovnika od čega 46% čine [[Srbi]], 20% [[Slovaci]] i 34% ostali ([[Hrvati]], [[Mađari]], [[Rumunji]], [[Romi]] i dr.);
[[Datoteka:Karta bac.png|mini|lijevo|300px|<center>Karta općine Bač u [[Južnobački okrug|Južnobačkom okrugu]]]]
== Povijest ==
[[Datoteka:Bač_fortress,_view_from_the_south-east.jpg|mini|
Postojale su dvojbe o podrijetlu imena gradića Bača, no prema akademiku Anti Sekuliću, moglo bi se govoriti o mađarskoj posudbi s obzirom na to da su Mađari dosta kasnije stigli u [[Podunavlje]]. Riječ je prije bila poznata Poljacima i Slovacima, a označavala je "ovčara" (pastira) ili "nadovčara" te ističe da bi se korijene trebalo tražiti iz oblika koji je posuđen iz epirsko-slavenskog. Mađarska jezikoslovna znanost ne prikazuje riječ Bač kao mađarsku <ref name="Sekuli%C4%87"> </ref>.
Bač je bio naseljen još u [[brončano doba|brončanom dobu]]. Arheološka iskapanja u bačkoj okolici su potvrdila da je na mjestu današnjeg Bača bila veća [[stari Rim|starorimska]] naseobina koja je nastradala pod [[barbar]]skih navalama, a s obzirom na sličnost opeka i kamenja u [[Erdut]]u, [[Ilok]]u i [[Šarengrad]]u, osnovano se može tvrditi da je starorimski Bač bio dijelom niza utvrda, tim više kad se zna za postojanje [[šanac]]a u šumi između [[Bukin]]a i Bača.▼
U doba [[Seoba naroda|seobe naroda]] su se na ove prostore doselili [[Slaveni]] i [[Bugari]] još prije hunskog pustošenja. Nakon što su [[Huni]] prestali harati Europom, obnovljeni su neki gradovi, a osobito [[Istočno Rimsko Carstvo]] u doba [[Justinijan I.|Justinijana I.]]. Iz tog vremena datira prvi spomen Bača, iz [[535.]] godine. Ista povijesna isprava spominje i [[bačka biskupija|biskupiju]], što se s obzirom na kršćansku nazočnost na tim prostorima prije hunskih pustošenja, može zaključiti da je na tom prostoru Bač bio značajno naselje koje je imalo sjedište crkvene vlasti.▼
▲Arheološka iskapanja u bačkoj okolici su potvrdila da je na mjestu današnjeg Bača bila veća [[stari Rim|starorimska]] naseobina koja je nastradala pod [[barbar]]skih navalama, a s obzirom na sličnost opeka i kamenja u [[Erdut]]u, [[Ilok]]u i [[Šarengrad]]u, osnovano se može tvrditi da je starorimski Bač bio dijelom niza utvrda, tim više kad se zna za postojanje [[šanac]]a u šumi između [[Bukin]]a i Bača.
▲Nakon što su [[Huni]] prestali harati Europom, obnovljeni su neki gradovi, a osobito [[Istočno Rimsko Carstvo]] u doba [[Justinijan I.|Justinijana I.]]. Iz tog vremena datira prvi spomen Bača, iz [[535.]] godine. Ista povijesna isprava spominje i [[bačka biskupija|biskupiju]], što se s obzirom na kršćansku nazočnost na tim prostorima prije hunskih pustošenja, može zaključiti da je na tom prostoru Bač bio značajno naselje koje je imalo sjedište crkvene vlasti.
Za razdoblja [[Avari|avarske vlasti]] zabilježeno je da je ovdje bila avarska tvrđava.
U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] je bio tržišnim, sajmišnim i obrtničkim mjestom.
[[Datoteka:Uros Petrovic - Bačka tvrdjava.jpg|mini|<center>[[Bačka tvrđava]] u sumrak]]
[[Datoteka:Catholic church in Bač, Vojvodina, Serbia.jpg|mini|<center>[[Katolička crkva sv. Pavla u Baču]]]]
[[Datoteka:Bođani monastery, Serbia 02.jpg|mini|<center>[[Manastir Bođani]]]]
Ugarski kralj [[Stjepan I. Sveti|Stjepan I.]] je ovdje utemeljio [[Bačka biskupija|Bačku biskupiju]], a po ovom gradu je prozvao i [[Bačka županija|istoimenu županiju]]. I nakon ujedinjenja sa [[Kalačka nadbiskupija|Kalačkom nadbiskupijom]] Bač je zadržao svoj [[kaptol]], a nadbiskupa se biralo u ovom gradu<ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.rs/arhiva/1451/ZV24.html Zvonik br.11/2006.] Stjepan Beretić: Povijesni kutak</ref>.
Bač je bio toliko važnim naseljem da je svojevremeno u njemu zasjedao sabor [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]] kojema je osobno predsjedao i sam kralj<ref name="Zvonik"> </ref>. Kao i brojna druga bačka mjesta, starosjedioci su mu bili [[Šokci|šokački Hrvati]], među kojima je Bač bio najvažnijim središtem. Kulturno središte je bio [[franjevci|franjevački]] samostan, koji je prije pripadao [[ivanovci]]ma <ref name="Zvonik"> </ref>.
Za vlasti [[Karlo Robert|Karla Roberta]] se u Baču kovao [[novac]], a u to vrijeme je bila sagrađena i [[bačka
Za stolovanja nadbiskupa [[Petar Varda|Petra Varda]] Bač je postao riječnim prometnim mjestom, budući da je nadbiskupova novčana pomoć pomogla produbljivanje korita [[Mostonga|Mostonge]] tako da je Bač postao brodski povezan sa Dunavom. Za kraljevanja hrvatsko-ugarskog kralja [[Vladislav II. Jagelović]] je [[1494.]] postao gradom, što je značilo veliku financijsku olakšicu za stanovnike. I u 15. st. je Bač bio [[trgovište]]m, a o posljedicama gospodarskog procvata govori mnoštvo trgovina i raširenost grada koji se približio [[Tovariševo|Tovariševu]]<ref name="Zvonik"> </ref>.
Line 167 ⟶ 165:
[[Kolonizacija Nijemaca u Bačku]] u 19. st. je pogodila i Bač i bačke Šokce. Gospodarski jači [[Nijemci u Vojvodini|Nijemci]] su ih istisnuli pa je tako do 1941. polovina stanovnika bila njemačka, a oko četvrtine su bili šokački Hrvati.
Nakon
<ref> [[Josip Andrić]]: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42</ref>,
Dana 15. travnja 2010. godine Republika Srbija je nominirala Bač za upis na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5536/ Bač na stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}} Preuzeto 6. lipnja 2013.</ref>.
== Kultura ==
Redak 174:
Svoj samostan u Baču su imali [[ivanovci]], a naslijedili su ga franjevci <ref name="Zvonik"> </ref>. Opatom tog istog samostana je bio [[Mavro Orbini]].
Časopis ''[[Zvonik (časopis)|Zvonik]]'' je osnovan [[19. rujna]] [[1994.]] godine u Baču, "u sjeni [[zvonik]]a [[franjevci|franjevačke]] [[crkva|crkve]] iz 13. stoljeća".
O franjevačkom djelovanju u Baču su pisali [[Paškal Vjekoslav Cvekan]] (''Franjevački samostan u Baču'', 1985.), a o povijesti Bača su pisali [[Mladen Barbarić (pisac)|Mladen Barbarić]] (''Bač, crtice za njegovu povijest'') i [[Ante Sekulić]] (''Drevni Bač'', 1978.).
=== Kulturne znamenitosti ===
[[Datoteka:Bačko Novo Selo, Catholic Church.jpg|<center>Katolička Crkva sv. Ane u Bačkom Novom Selu]]
*[[
*[[
*[[Kapela sv. Antuna Pustinjaka u Baču]]<ref name="NKD"/> je u blizini Bača, na putu za [[Mladenovo]], u šumi Guvnište. Tu je natpis koji kaže da je obnovljena 1817. na istom mjestu gdje je osnovana prije 1526. god. To je jednobrodna građevina skladnih proporcija s poligonalnim [[oltar]]nim prostorom u istočnom dijelu, [[sakristija|sakristijom]] na sjevernom zidu i drvenim [[zvonik]]om na zapadnoj strani. [[Fasada]] je ojačana s pet ugrađenih [[kontrafor]]a, dva postavljena dijagonalno na istočnim kutovima. Iznad glavnog ulaza su dvije [[neogotika|neogotičke]] trifore, a u unutrašnjosti se nalazi [[galerija]] u kojoj se nalaze male orgulje, donirane 1864. god.<ref name=UNESCO/>
*[[Katolička crkva sv. Pavla u Baču]]<ref name="NKD"/> je skladnih proporcija i izgrađena u [[barok]]nom stilu između 1773. i 1780., a potom opsežno obnovljena 1838. godine. To je jednobrodna građevina s polukružnom [[apsida|apsidom]] gdje je [[oltar]] niži od glavnog broda i sakristijom na sjevernoj strani. Tri kratka [[stup]]a, ukrašena pilastrima s [[jonski red|jonskim]] [[kapitel]]ima dijele interijer u tri broda. Fasadne dekoracije su pojednostavljene i reprezentativnije na zapadnoj strani, gdje je i visoki dvokatni [[zvonik]]<ref name=UNESCO/>.
*[[Katolički samostan časnih sestara Naše Gospe u Baču]]<ref name="NKD"/> je izgrađen 1876. god. uz sjeverni zid crkve svetoga Pavla. Ljudevit Heinold, nadbiskup i kasnije kardinal, nadzirao je gradnju. Njegov portret u kardinalskoj haljini je 1878. god. naslikao Loschinger, a danas se čuva u samostanu. Dva kata zgrade su izduženog tlocrta, a izgrađena je u [[neoklasicizam|klasicističkom]] stilu. Zapadna fasada je podijeljena vijencem u dva područja, a pod prozorima su oblikovane u [[neoromanika|neoromaničkom]] stilu<ref name=UNESCO/>.
*[[Hamam u Baču]]<ref name="NKD"/> u središtu Bača je vrijedno svjedočanstvo iz vremena [[Osmanlije|osmanske]] vladavine u Vojvodini. Vjerojatno je izgrađen nakon 1578., i [[Evlija Čelebi]] ga spominje u svom posjetu Baču 1665. god. Prema arheološkim nalazima imao je šest soba (''halvat'' - čekaonica s garderobom, ''sadirvan'' - kupaonica: ''hazna'' - cisterna; ''kulhan'' - kotao/prostorija s peći). Djelomično je porušen ali dio kupole iznad središnjih soba je sačuvan<ref name=UNESCO/>.
*[[
*[[Manastir Bođani]], danas spomenik kulture od izuzetnog značaja, nalazi se 15 km južno od Bača, prema Dunavu. Kompleks se sastoji od crkve, stambenog kompleksa u obliku slova 'U' i prateće farme. Bila je srušena i obnavljana nekoliko puta. Prvi [[samostan]] je 1478. izgradio srbijanski trgovac Bogdan iz Dalmacije, kao znak zahvalnosti prema [[Gospa|Djevici Mariji]] za ozdravljenje očiju. Sadašnja crkva i samostan su nakon četvrte obnove posvećeni Predstavljanju Gospe i izgradio ih je 1722. god. Mihailo Tamišvarlija. U prizemlju ima križni tlocrt s [[kupola|kupolom]] promjera 5,5 m, koja se uzdiže na sjecištu glavnog [[brod (arhitektura)|broda]] i [[transept]]a<ref name=UNESCO/>.
▲[[Datoteka:Bač_fortress,_view_from_the_south-east.jpg|mini|desno|300px|Ruševine bačke tvrđave.]]
=== Mediji ===
Line 217 ⟶ 216:
== Izvori ==
{{commonscat}}
{{izvori}}
| |||