Razlika između inačica stranice »Bač«

Dodano 3.660 bajtova ,  prije 7 godina
znamenitosti i slike
m (Bot: brisanje 21 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q684630 na Wikidati)
(znamenitosti i slike)
| slika_panorama =Bač,_The_Franciscan_Church.jpg
| veličina_slike =240px
| opis_slike ='''[[Franjevački samostan''' u Baču]]
 
| slika_zastava =
| bilješke =
}}
'''Bač''' (srpski: ''Бач'', [[mađarski]]: ''Bács'', [[slovački]]: ''Báč'', [[njemački]]: ''Batsch'', latinski: ''Bach'') je grad u [[Južnobački okrug|Južnobačkom okrugu]], u [[Vojvodina|Vojvodini]]. Grad ima 6.046 stanovnika (2002.), dok općina Bač ima 16.101 stanovnika od čega 46% čine [[Srbi]], 20% [[Slovaci]] i 34% ostali ([[Hrvati]], [[Mađari]], [[Rumunji]], [[Romi]] i dr.); Starinskostarinsko je hrvatsko naselje u Vojvodini<ref name="Sekuli%C4%87">Ante Sekulić: Hrvatski bački mjestopisi - povijest hrvatskih imena mjesta u Bačko-bordoškoj županiji, Školska knjiga, Zagreb, 1994., str. 31 .</ref>. Po Baču se zove cijela pokrajina [[Bačka]] i povijesno je bilo najznačajnije naselje pokrajine koje je vremenom izgubilo svoj negdašnji značaj.
[[Datoteka:Karta bac.png|mini|lijevo|300px|<center>Karta općine Bač u [[Južnobački okrug|Južnobačkom okrugu]]]]
 
== Povijest ==
[[Datoteka:Bač_fortress,_view_from_the_south-east.jpg|mini|desnolijevo|300px|<center>Ruševine [[Bačka tvrđava|bačke tvrđave]].]]
Postojale su dvojbe o podrijetlu imena gradića Bača, no prema akademiku Anti Sekuliću, moglo bi se govoriti o mađarskoj posudbi s obzirom na to da su Mađari dosta kasnije stigli u [[Podunavlje]]. Riječ je prije bila poznata Poljacima i Slovacima, a označavala je "ovčara" (pastira) ili "nadovčara" te ističe da bi se korijene trebalo tražiti iz oblika koji je posuđen iz epirsko-slavenskog. Mađarska jezikoslovna znanost ne prikazuje riječ Bač kao mađarsku <ref name="Sekuli%C4%87"> </ref>.
 
Bač je bio naseljen još u [[brončano doba|brončanom dobu]]. Arheološka iskapanja u bačkoj okolici su potvrdila da je na mjestu današnjeg Bača bila veća [[stari Rim|starorimska]] naseobina koja je nastradala pod [[barbar]]skih navalama, a s obzirom na sličnost opeka i kamenja u [[Erdut]]u, [[Ilok]]u i [[Šarengrad]]u, osnovano se može tvrditi da je starorimski Bač bio dijelom niza utvrda, tim više kad se zna za postojanje [[šanac]]a u šumi između [[Bukin]]a i Bača.
Po Baču se zove cijela pokrajina [[Bačka]]. Povijesno je najznačajnije naselje, koje je vremenom izgubilo svoj nekadašnji značaj.
 
U doba [[Seoba naroda|seobe naroda]] su se na ove prostore doselili [[Slaveni]] i [[Bugari]] još prije hunskog pustošenja. Nakon što su [[Huni]] prestali harati Europom, obnovljeni su neki gradovi, a osobito [[Istočno Rimsko Carstvo]] u doba [[Justinijan I.|Justinijana I.]]. Iz tog vremena datira prvi spomen Bača, iz [[535.]] godine. Ista povijesna isprava spominje i [[bačka biskupija|biskupiju]], što se s obzirom na kršćansku nazočnost na tim prostorima prije hunskih pustošenja, može zaključiti da je na tom prostoru Bač bio značajno naselje koje je imalo sjedište crkvene vlasti.
Bač je bio naseljen još u [[brončano doba|brončanom dobu]].
 
Arheološka iskapanja u bačkoj okolici su potvrdila da je na mjestu današnjeg Bača bila veća [[stari Rim|starorimska]] naseobina koja je nastradala pod [[barbar]]skih navalama, a s obzirom na sličnost opeka i kamenja u [[Erdut]]u, [[Ilok]]u i [[Šarengrad]]u, osnovano se može tvrditi da je starorimski Bač bio dijelom niza utvrda, tim više kad se zna za postojanje [[šanac]]a u šumi između [[Bukin]]a i Bača.
 
U doba [[Seoba naroda|seobe naroda]] su se na ove prostore doselili Slaveni i [[Bugari]] još prije hunskog pustošenja.
Nakon što su [[Huni]] prestali harati Europom, obnovljeni su neki gradovi, a osobito [[Istočno Rimsko Carstvo]] u doba [[Justinijan I.|Justinijana I.]]. Iz tog vremena datira prvi spomen Bača, iz [[535.]] godine. Ista povijesna isprava spominje i [[bačka biskupija|biskupiju]], što se s obzirom na kršćansku nazočnost na tim prostorima prije hunskih pustošenja, može zaključiti da je na tom prostoru Bač bio značajno naselje koje je imalo sjedište crkvene vlasti.
 
Za razdoblja [[Avari|avarske vlasti]] zabilježeno je da je ovdje bila avarska tvrđava.
 
U [[Srednji vijek|srednjem vijeku]] je bio tržišnim, sajmišnim i obrtničkim mjestom.
[[Datoteka:Uros Petrovic - Bačka tvrdjava.jpg|mini|<center>[[Bačka tvrđava]] u sumrak]]
 
[[Datoteka:Catholic church in Bač, Vojvodina, Serbia.jpg|mini|<center>[[Katolička crkva sv. Pavla u Baču]]]]
[[Datoteka:Bođani monastery, Serbia 02.jpg|mini|<center>[[Manastir Bođani]]]]
Ugarski kralj [[Stjepan I. Sveti|Stjepan I.]] je ovdje utemeljio [[Bačka biskupija|Bačku biskupiju]], a po ovom gradu je prozvao i [[Bačka županija|istoimenu županiju]]. I nakon ujedinjenja sa [[Kalačka nadbiskupija|Kalačkom nadbiskupijom]] Bač je zadržao svoj [[kaptol]], a nadbiskupa se biralo u ovom gradu<ref name="Zvonik">[http://www.zvonik.rs/arhiva/1451/ZV24.html Zvonik br.11/2006.] Stjepan Beretić: Povijesni kutak</ref>.
 
Bač je bio toliko važnim naseljem da je svojevremeno u njemu zasjedao sabor [[Kraljevina Ugarska|Kraljevine Ugarske]] kojema je osobno predsjedao i sam kralj<ref name="Zvonik"> </ref>. Kao i brojna druga bačka mjesta, starosjedioci su mu bili [[Šokci|šokački Hrvati]], među kojima je Bač bio najvažnijim središtem. Kulturno središte je bio [[franjevci|franjevački]] samostan, koji je prije pripadao [[ivanovci]]ma <ref name="Zvonik"> </ref>.
 
Za vlasti [[Karlo Robert|Karla Roberta]] se u Baču kovao [[novac]], a u to vrijeme je bila sagrađena i [[bačka tvrđava|tvrđava]] (Stari grad).
 
Za stolovanja nadbiskupa [[Petar Varda|Petra Varda]] Bač je postao riječnim prometnim mjestom, budući da je nadbiskupova novčana pomoć pomogla produbljivanje korita [[Mostonga|Mostonge]] tako da je Bač postao brodski povezan sa Dunavom. Za kraljevanja hrvatsko-ugarskog kralja [[Vladislav II. Jagelović]] je [[1494.]] postao gradom, što je značilo veliku financijsku olakšicu za stanovnike. I u 15. st. je Bač bio [[trgovište]]m, a o posljedicama gospodarskog procvata govori mnoštvo trgovina i raširenost grada koji se približio [[Tovariševo|Tovariševu]]<ref name="Zvonik"> </ref>.
[[Kolonizacija Nijemaca u Bačku]] u 19. st. je pogodila i Bač i bačke Šokce. Gospodarski jači [[Nijemci u Vojvodini|Nijemci]] su ih istisnuli pa je tako do 1941. polovina stanovnika bila njemačka, a oko četvrtine su bili šokački Hrvati.
 
Nakon drugog[[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], nakon što su komunističke vlasti iselile Nijemce, na njihovo su mjesto doveli [[Srbi u Vojvodini|Srbe]] iz [[Bosna|Bosne]].
<ref> [[Josip Andrić]]: Deset godina među narodnim pjevačima bačkih Hrvata 1948.-1958., Klasje naših ravni br. 1-2/2003., str. 42</ref>,
 
Dana 15. travnja 2010. godine Republika Srbija je nominirala Bač za upis na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5536/ Bač na stranicama UNESCO-a] {{eng oznaka}} Preuzeto 6. lipnja 2013.</ref>.
 
== Kultura ==
Svoj samostan u Baču su imali [[ivanovci]], a naslijedili su ga franjevci <ref name="Zvonik"> </ref>. Opatom tog istog samostana je bio [[Mavro Orbini]].
 
Časopis ''[[Zvonik (časopis)|Zvonik]]'' je osnovan [[19. rujna]] [[1994.]] godine u Baču, "u sjeni [[zvonik]]a [[franjevci|franjevačke]] [[crkva|crkve]] iz 13. stoljeća".
 
O franjevačkom djelovanju u Baču su pisali [[Paškal Vjekoslav Cvekan]] (''Franjevački samostan u Baču'', 1985.), a o povijesti Bača su pisali [[Mladen Barbarić (pisac)|Mladen Barbarić]] (''Bač, crtice za njegovu povijest'') i [[Ante Sekulić]] (''Drevni Bač'', 1978.).
 
=== Kulturne znamenitosti ===
[[Datoteka:Bačko Novo Selo, Catholic Church.jpg|<center>Katolička Crkva sv. Ane u Bačkom Novom Selu]]
*[[bačkaBačka tvrđava]] iz 14. st., danas spomenik kulture od izuzetnog značaja
*[[franjevački samostan u Baču|franjevački samostan]], nepokretno kulturno dobro<ref name="NKD">(srpski) [http://www.heritage-db.org/lat/nkd/lista Baza nepokretnih kulturnih dobara]</ref>
*[[franjevačkiFranjevački samostan u Baču]], nepokretno kulturno dobro<ref name="NKD">(srpski) [http://www.heritage-db.org/lat/nkd/lista Baza nepokretnih kulturnih dobara]</ref><ref name="NKD"/>
*[[Kapela sv. Antuna Pustinjaka u Baču]]<ref name="NKD"/> je u blizini Bača, na putu za [[Mladenovo]], u šumi Guvnište. Tu je natpis koji kaže da je obnovljena 1817. na istom mjestu gdje je osnovana prije 1526. god. To je jednobrodna građevina skladnih proporcija s poligonalnim [[oltar]]nim prostorom u istočnom dijelu, [[sakristija|sakristijom]] na sjevernom zidu i drvenim [[zvonik]]om na zapadnoj strani. [[Fasada]] je ojačana s pet ugrađenih [[kontrafor]]a, dva postavljena dijagonalno na istočnim kutovima. Iznad glavnog ulaza su dvije [[neogotika|neogotičke]] trifore, a u unutrašnjosti se nalazi [[galerija]] u kojoj se nalaze male orgulje, donirane 1864. god.<ref name=UNESCO/>
*[[kapela sv. Antuna Pustinjaka u Baču]]<ref name="NKD"/>
*[[Katolička crkva sv. Pavla u Baču]]<ref name="NKD"/> je skladnih proporcija i izgrađena u [[barok]]nom stilu između 1773. i 1780., a potom opsežno obnovljena 1838. godine. To je jednobrodna građevina s polukružnom [[apsida|apsidom]] gdje je [[oltar]] niži od glavnog broda i sakristijom na sjevernoj strani. Tri kratka [[stup]]a, ukrašena pilastrima s [[jonski red|jonskim]] [[kapitel]]ima dijele interijer u tri broda. Fasadne dekoracije su pojednostavljene i reprezentativnije na zapadnoj strani, gdje je i visoki dvokatni [[zvonik]]<ref name=UNESCO/>.
*[[katolička crkva sv. Pavla u Baču]]<ref name="NKD"/>
*[[Katolički samostan časnih sestara Naše Gospe u Baču]]<ref name="NKD"/> je izgrađen 1876. god. uz sjeverni zid crkve svetoga Pavla. Ljudevit Heinold, nadbiskup i kasnije kardinal, nadzirao je gradnju. Njegov portret u kardinalskoj haljini je 1878. god. naslikao Loschinger, a danas se čuva u samostanu. Dva kata zgrade su izduženog tlocrta, a izgrađena je u [[neoklasicizam|klasicističkom]] stilu. Zapadna fasada je podijeljena vijencem u dva područja, a pod prozorima su oblikovane u [[neoromanika|neoromaničkom]] stilu<ref name=UNESCO/>.
*[[katolički samostan časnih sestara Naše Gospe u Baču]]<ref name="NKD"/>
*[[Hamam u Baču]]<ref name="NKD"/> u središtu Bača je vrijedno svjedočanstvo iz vremena [[Osmanlije|osmanske]] vladavine u Vojvodini. Vjerojatno je izgrađen nakon 1578., i [[Evlija Čelebi]] ga spominje u svom posjetu Baču 1665. god. Prema arheološkim nalazima imao je šest soba (''halvat'' - čekaonica s garderobom, ''sadirvan'' - kupaonica: ''hazna'' - cisterna; ''kulhan'' - kotao/prostorija s peći). Djelomično je porušen ali dio kupole iznad središnjih soba je sačuvan<ref name=UNESCO/>.
*[[hamam u Baču]]<ref name="NKD"/>
*[[kalvarijaKalvarija u Baču]]<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/185/reportaza.html Zvonik] Reportaža. Piše: [[Stjepan Beretić]]</ref>
*[[Manastir Bođani]], danas spomenik kulture od izuzetnog značaja, nalazi se 15 km južno od Bača, prema Dunavu. Kompleks se sastoji od crkve, stambenog kompleksa u obliku slova 'U' i prateće farme. Bila je srušena i obnavljana nekoliko puta. Prvi [[samostan]] je 1478. izgradio srbijanski trgovac Bogdan iz Dalmacije, kao znak zahvalnosti prema [[Gospa|Djevici Mariji]] za ozdravljenje očiju. Sadašnja crkva i samostan su nakon četvrte obnove posvećeni Predstavljanju Gospe i izgradio ih je 1722. god. Mihailo Tamišvarlija. U prizemlju ima križni tlocrt s [[kupola|kupolom]] promjera 5,5 m, koja se uzdiže na sjecištu glavnog [[brod (arhitektura)|broda]] i [[transept]]a<ref name=UNESCO/>.
 
[[Datoteka:Bač_fortress,_view_from_the_south-east.jpg|mini|desno|300px|Ruševine bačke tvrđave.]]
 
=== Mediji ===
 
== Izvori ==
{{commonscat}}
{{izvori}}