Josip Šokčević: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q6290983 na Wikidati |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 36:
Na tragu ''[[Listopadska diploma|Carske Listopadske diplome]]'' (liberalne po duhu i reformističke ), ban Šokčević saziva ''[[Banska konferencija|Bansku konferenciju]]'' od 55 hrvatskih uglednika, koja je trebala dati prijedloge o novom izbornom zakonu za Hrvatsku i preuređenju [[Habsburg|Habsburške Monarhije]]. Šokčević dopušta obnovu političkih stranaka. No poslije ''[[Veljački patent|Veljačkog patenta]]'' [[1861]]., kojima se osniva ''[[Carevinsko vijeće]]'' u [[Beč|Beču]] i državna upravu ponovo snažno centralizira, s umanjenim ovlastima uspostavljenih zemaljskih sabora, Šokčevića je to razočaralo. Pod njegovim predsjedanjem održavaju se zasjedanja [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] [[1861]]. i [[1865]]., na kojima sabornici nisu bili jedinstveni kako urediti odnose s [[Mađari|Mađarima]] i [[Austrijanci|Austrijancima]], a pojavila se i [[Ante Starčević|starčevićanska]] opcija o samostalnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]].
Kao ban zaslužan je za poticanje gospodarskog života, koje je prvo zahvatilo veće gradove - [[Zagreb]], [[Rijeka|Rijeku]], [[Karlovac]], [[Osijek]], [[Vukovar]] i [[Zemun]]. U njegovom mandatu počinje gradnja glavnih željezničkih pruga. Uz njegovu izdašnu pomoć u [[Zagreb|Zagrebu]] je [[1864]].g. organizirana [[Prva dalmatinsko-hrvatska-slavonska gospodarska izložba]].
[[Eugen Kvaternik]] je zajedno s banom Šokčevićem pokušao ustrojiti [[Hrvatska pravoslavna crkva|Hrvatsku pravoslavnu Crkvu]] radi očuvanja jedinstva hrvatskog naroda, no nije uspjeo.<ref>Nacionalna svijest hrvatskih pravoslavaca. Preživjeli unatoč posrbljivanju. Piše [[Mate Kovačević]]. [[Hrvatsko slovo]], str. 17, petak, 28. lipnja 2013.</ref>
Godine [[1866]]. nakon poraza [[Austrija|Austrije]] u ratu s [[Prusija|Pruskom]] i krize Monarhije, dolazi do [[Austro-ugarska nagodba|Austro-Ugarske nagodbe]]. Hrvatskoj je ostavljeno da se dogovori s Mađarima. Ban Šokčević je držao da je izigran od strane dvora i podnio je ostavku. Dana 27. lipnja [[1867]]. razriješen je banske dužnosti. Već iduće godine je umirovljen, te se povlači se iz političkog i javnog života Hrvatske, potom se seli u [[Graz]], a nakon toga u [[Beč]] gdje i umire [[1896]].
Krajem svibnja 2002. posmrtni
== Izvori ==
{{izvori}}
{{Redoslijed|
| |||