Hrvatska pravoslavna Crkva: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Flopy (razgovor | doprinosi)
mNema sažetka uređivanja
Redak 14:
Još u prvom pismu austrijskom ministru vanjskih poslova Rechbergu [[1860.]] [[Eugen Kvaternik]] pisao je o rusko-srpskim spletkama na račun Hrvatske. Pri tom je optužio Rusiju da za tu svrhu traži za Srbe pokrajine u Osmanskom Carstvu "koje su zakonsko i prirodno hrvatske", posebice da se radi o "svetoj i prirodnoj svojini katoličkih Hrvata".<ref name="Pavličević"/> Svojom knjigom ''La Croatie et la confederation italienne'' dokazao je sumnjivost navoda slovačkog političara [[Pavel Josef Šafarik|Pavela Josefa Šafarika]] (koji je u svojim djelima veličao Srbe na štetu ostalih južnih Slavena, posebice Hrvata).<ref name="Pavličević"/> Posebice je istakao da se tiskaju brošure i novine koje spomenute hrvatske krajeve prikazuju za srpske, sistematski isključujući hrvatsko ime. Najpodlijim rusko-srpskim spletkama je proglasio onima kojima "''usred hrvatskog pravoslavnog naroda, zloupotrebljava svetost vjere kako bi ga uvjerili da sve što je na hrvatskome jugu pravoslavno nije hrvatsko već srpsko: vjerski fanatizam svršava taj posao osobito u pokrajinama što graniče sa Srbijom i Crnom Gorom.''"<ref name="Pavličević"/> Uz to je primijetio prije svih da je pravoslavni patrijarh iz Srijemskih Karlovaca, "''na hrvatskome tlu i usred hrvatskog naroda naziva patrijarhom srpskog naroda''", te se zapitao kako je to taj patrijarh preseljenjem s Kosova došao u Ugarsku i "''svojim dolaskom srbizirao Hrvate''".<ref name="Pavličević"/> Tako je [[1861.]] bio prvi koji je predložio stvoriti Hrvatsku pravoslavnu crkvu. S obzirom na to da je bio napadao Rusiju koja "''slavjanstvom, zapravo ilirojugoslavenstvom i serbštinom prijeti opstanku zapadnih, ali i istočnih Hrvata''", predložio je osnivanje "''npr. synode ili patriarchata pravoslavne hervatske crkve''" <ref name="Jonjić">[[Tomislav Jonjić]]: Hrvatska pravoslavna Crkva, prikaz pitanja, Imotska krajina, 26. rujna 1990., str. 7</ref>.
 
Eugen Kvaternik je dokumentirao svoju izjavu koju je rekao banu [[Josip Šokčević|Josipu Šokčeviću]] na primanju [[3. prosinca]] [[1861.]], gdje je natuknuo potrebu ''patrijarhata hrvatske pravoslavne crkve''<ref name="Kolo">Ivan Mužić: Ante Pavelić i pravoslavlje, Kolo Matice hrvatske, br.1-2/1991., str. 110.</ref>. Pogibija Eugena Kvaternika otvorila je put snažnom zamahu posrbljivanja hrvatskih pravoslavaca, politiku koja je odgovarala Austriji i Ugarskoj, a osobito je došlo do izražaja za banovanja bana Hedervaryja.[[Eugen Kvaternik]] je zajedno s banom Šokčevićem pokušao ustrojiti [[Hrvatska pravoslavna crkva|Hrvatsku pravoslavnu Crkvu]] radi očuvanja jedinstva hrvatskog naroda, no nije uspjeouspio.<ref>Nacionalna svijest hrvatskih pravoslavaca. Preživjeli unatoč posrbljivanju. Piše [[Mate Kovačević]]. [[Hrvatsko slovo]], str. 17, petak, 28. lipnja 2013.</ref>
 
U djelu Mate Artukovića ''Ideologija srpsko-hrvatskih sporova (Srbobran 1884-1902)'' na stranici 34 citira se iz ''Srbobran'' novina iz 1894. godine, na destogodišnjicu, i stanje zatečeno u vrijeme izlaska njihovog prvog broja: "''U srpskoj crkvi zatekosmo tada mnogo sveštenika, koji ne znadoše ni ko bješe sv. Sava a kamo li da su htjeli biti Savinijem apostolima, da njegove amanete: pravoslavnu vjeru i narodnost srpsku čuvaju i u njima pastvu svoju krijepe! Ta među njima zatekosmo čak neke da su 'pravoslavni Hrvati' koji sa amvona srpskog prosvjetitelja Save hrvatsku misao propovijedahu, a latinica im bješe milija od ćirilice''" - Srbobran, 4(16)10.1894, br. 113, Naša prva desetgodišnjica.<ref name="Mato Artuković">Mato Artuković: ''Ideologija srpsko-hrvatskih sporova (Srbobran 1884-1902)'', Naprijed, Zagreb, 1991., ISBN 86-349-0257-9, str. 34.</ref>