|
#PREUSMJERI [[Europski uhidbeni nalog]]
'''Europski uhidbeni nalog''' (pokrata EUN) nalog je nadležnog pravosudnog tijela države članice [[EU]] za uhićenje i predaju osobe koja se zatekne u drugoj državi članici u svrhu [[kazneni postupak|kaznenoga progona]] ili izvršenja [[zatvorska kazna|zatvorske kazne]] ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode. EUN postoji od 13. lipnja 2002. kao "Okvirna odluka o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica".<ref>[http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CELEX:32002F0584:EN:NOT eur-lex.europa.eu], "Council Framework Decision of 13 June 2002 on the European arrest warrant and the surrender procedures between Member States", tekst na 22 jezika država EU, irski i hrvatski prijevod još nije dostupan, pristupljeno 29. lipnja 2013.</ref>
"Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije" zakon je kojim je implementiran europski uhidbeni nalog u pravni poredak [[Hrvatska|Republike Hrvatske]]. Kroz ovaj zakon Hrvatska je dužna izručivati svoje državljane na osnovi europskog uhidbenog naloga koji se izdaje zbog postojanja sumnje da je osoba počinila zločin na području druge države članice Europske unije. Zakon je u ljeto 2013. godine u hrvatskim medijima prozvan ''Lex Perković'' zbog izmjene napravljene 28. lipnja 2013.<ref name="vecernji">[http://www.vecernji.hr/vijesti/lex-perkovic-izglasan-78-glasova-6-protiv-clanak-576264 www.vecernji.hr], "Sa 78 glasova za i šest protiv Hrvatski sabor izglasao je Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, odnosno Lex Perković, a tijekom glasovanja HDZ-ovi zastupnici nisu bili u sabornici.", Tea Romić, objavljeno 28. lipnja 2013., pristupljeno 29. lipnja 2013.</ref> kojom je odlučeno da će Hrvatska izručivati samo osobe koje se tereta za zločine počinjene na području drugih članica Europske unije poslije 7. kolovoza 2002. Time je spriječeno izručenje [[Josip Perković|Josipa Perkovića]] Njemačkoj koji se sumnjiči za ubojstvo hrvatskog disidenta [[Stjepan Đureković|Stjepana Đurekovića]] koji je ubijen 1983. godine.
== Uvod ==
Nakon [[Napadi 11. rujna 2001.|terorističkog napada na WTC]] 11. rujna 2001., [[Europsko vijeće]] donijelo je 13. lipnja 2002. Okvirnu odluku o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica. Ova odluka zamijenila je dotadašnji režim izručivanja reguliran konvencijama iz 1995. i 1996.<ref>Filipović (2012.), str. 188.</ref> Okvirna odluka prva je konkretna mjera u području [[Kazneno pravo|kaznenog prava]] kojom se primjenjuje načelo međusobnog priznavanja, koju Europsko vijeće shvaća kao temelj pravosudne suradnje. Pravosudna suradnja temelji se na visokoj razini povjerenja između država članica u smislu međusobnog priznavanja sudskih odluka, na neposrednoj komunikaciji pravosudnih tijela, postupku priznanja i izvršenja instrumenata pravosudne suradnje, isključenja načela obostrane kažnjivosti itd.<ref>Filipović (2012.), str. 189.</ref>
== Implementacija Okvirne odluke Europskog vijeća u pojedinim članicama Europske unije ==
Članice Europske unije koje su primjenjivale Okvirnu odluku Europskog vijeća, tijekom 2005. pokretale su postupke za ocjenu ustavnosti nacionalnih provedbenih propisa, a razlozi su bili nepoštovanje ograničenja koje ustavi postavljaju glede izručenja vlastitih državljana, odnosno nerazmjerno ograničenje ustavnog prava na neizručenje te nepostojanje sudske kontrole odluke o predaji u određenim slučajevima. Zbog toga je Okvirna odluka dovela do obustave izvršenja svih naloga u [[Njemačka|Njemačkoj]], a mnoge su države odbile izvršavati njemačke naloge na temelju načela reciprociteta. Novo njemačko implementacijsko zakonodavstvo doneseno je u srpnju 2006. Ustavni sud [[Poljska|Poljske]] također je proglasio Nacionalni provedbeni zakon za europskim uhidbenim nalogom neustavnim, jer je poljski Ustav u vrijeme donošenja Provedbenog zakona sadržavao zabranu izručenja vlastitih državljana. No odluka o neustavnosti odgođena je za 18 mjeseci kako bi se Ustav uskladio s Okvirnom odlukom Europskog vijeća, što je i učinjeno. Isto je bilo i u [[Cipar|Cipru]] koji je u kratkom vremenu nakon ustavne odluke izmijenio ustavnu odredbu o neizručenju vlastitih državljana. Protivljenje traženih pojedinaca izručenjem putem europskog uhidbenog naloga rezultiralo je postupcima i pred ustavnim sudovima [[Irska|Irske]], [[Grčka|Grčke]] i [[Češka|Češke]], koje su, za razliku od Njemačke i Poljske, proglasile svoje implementacijsko zakonodsvstvo sukladno ustavu.<ref name=Filipovic190>Filipović (2012.), str. 190.</ref>
Pojedine države članice Europske unije ograničile su primjenu europskog uhidbenog naloga, tako se u Francuskoj europski uhidbeni nalog primjenjuje na kaznena djela počinjena nakon 1. studenog 1993., a u Austriji, Italiji i Luksemburgu nakon 7. kolovoza 2002., kada je Okvirna odluka stupila na snagu.<ref name=Vecernji170613>{{cite news|title=Hrvatska zbog Perkovića mijenja Zakon o ekstradiciji |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-zbog-perkovica-mijenja-zakon-ekstradiciji-clanak-570793 |last1=Jurasić |first1=Marinko |last2=Veljković |first2=Sandra |publisher=[[Večernji list]] |date=17. lipnja 2013. |accessdate=28. lipnja 2013.}}</ref>
== Implementacija Okvirne odluke Europskog vijeća u Hrvatskoj ==
Prema Okvirnoj odluci Europskog vijeća, Hrvatski sabor donio je Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (ZoPSEU). Okvirna odluka sadrži samo odredbe o europskom uhidbenom nalogu, dok ZoPSEU ima brojniji sadržaj, 133 članka podijeljena u 9 poglavlja, te osim EUN sadrži i ove instrumente pravosudne suradnje: nalog za osiguranje imovine ili dokaza, europski nalog za pribavljanje dokaza, priznanje i izvršenje naloga za oduzimanje imovine ili predmeta, priznanje i izvršenje odluka o novčanoj kazni, priznanje i izvršenje presuda kojima je izrečena kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode i priznanje i izvršenje presuda i odluka kojima su izrečene probacijske mjere i alternativne sankcije.<ref>Filipović (2012.), str. 189. - 190.</ref>
Hrvatska je također morala prilagoditi ustav Okvirnoj odluci Europskog vijeća. Stoga je prilagođena odredba članka 9. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske koja je glasila:<ref name=Filipovic190191>Filipović (2012.), str. 190. - 191.</ref>
{{citat|Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi.|Članak 9. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske do 2010.<ref>{{cite web|url=http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/274353.html |title=Ustav Republike Hrvatske |publisher=[[Narodne novine]] |date=4. prosinca 2000. |accessdate=28. lipnja 2013.}}</ref>}}
Nakon prilagodbe, ta odredba trenutno glasi:<ref name=Filipovic190191/>
{{citat|Državljanin Republike Hrvatske ne može biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se može oduzeti državljanstvo, a ne može biti ni izručen drugoj državi, osim kada se mora izvršiti odluka o izručenju ili predaja donesena u skladu s međunarodnim ugovorom ili pravnom stečevinom Europske unije.|Članak 9. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske od 2010.<ref>{{cite web|url=http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_06_76_2214.html |title=Ustav Republike Hrvatske |publisher=[[Narodne novine]] |date=16. lipnja 2010. |accessdate=28. lipnja 2013.}}</ref>}}
ZoPSEU stupit će na snagu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013.<ref name=Filipovic190/>
== Izmjena ZoPSEU 2013. godine ==
U lipnju 2013. najavljena je mogućnost da će Njemačka dostaviti europski uhidbeni nalog za [[Josip Perković|Josipa Perkovića]], bivšeg djelatnika [[UDBA|Službe državne sigurnosti]] i hrvatskih obavještajnih organa, [[Sigurnosno-informativna služba|SIS-a]] i [[Hrvatska izvještajna služba|HIS-a]], kojeg se trereti za ubojstvo hrvatskog političkog emigranta [[Stjepan Đureković|Stjepana Đurekovića]] koji je ubijen 1983. u [[Wolfratshusen|Wolfratshausenu]] u [[Bavarska|Bavarskoj]].<ref>{{cite news|title=Nalog za uhićenje Perkovića stiže prvog dana ulaska u EU |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/nalog-uhicenje-perkovica-stize-prvog-dana-ulaska-eu-clanak-570258 |publisher=[[Večernji list]] |date=16. lipnja 2013. |accessdate=28. lipnja 2013.}}</ref> Uz Perkovića, raspisani su uhidbeni nalozi i za još pet osoba za koje se sumnja da su bili Perkovićevi suradnici, a njemačko državno odvjetništvo raspisalo je nagradu za njih u vrijednosti od €12 000.<ref>{{cite news|title=Perkovića se u Njemačkoj tereti da je poslao ubojice na S. Đurekovića |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/perkovica-se-njemackoj-tereti-da-je-poslao-ubojice-s-durekovica-clanak-570273 |last=Veljković |first=Sandra |date=17. lipnja 2013. |accessdate=28. lipnja 2013.}}</ref> Predsjednik Vlade [[Zoran Milanović]] 13. lipnja dostavio je prijedlog izmjene ZoPSEU-a predsjedniku Sabora, kojim bi se spriječilo izručenje Perkovića.<ref name=Vecernji170613/> Hrvatska je već u lipnju imala oko 80 dostavljenih europskih uhidbenih naloga. Da bi se spriječilo njihovo povećavanje, Gordan Markotić, pomoćnik ministra pravosuđa je najavio izmjenu ZoPSEU-a tako da se uhidbeni nalozi ne mogu odnositi na kaznena djela počinjena prije 7. kolovoza 2002. Zbog toga ograničenja u javnosti se ovaj zakon počeo nazivati ''Lex Perković''.<ref>{{cite news|title=Grbin: Kako ćemo tražiti izručenja kad sami imamo ograničenja? |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/grbin-kako-cemo-traziti-izrucenja-kad-sami-imamo-ogranicenja-clanak-571113 |last=Moskaljov |first=Vanja |publisher=[[Večernji list]] |date=18. lipnja 2013. |accessdate=28. lipnja 2013.}}</ref> Međutim, [[Vladimir Šeks]] iz [[Hrvatska demokratska zajednica|HDZ-a]] opovrgao je tvrdnju u Saboru da bi došlo do zagušenje uhidbenim nalozima te izjavio da Hrvatska mora postupati i kao druge 22 članice Europske unije koje nemaju ovo graničenje.<ref>{{cite news|title=Šeks Miljeniću: Razlog za 'Lex Perković' nije vam vjerodostojan |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/seks-miljenicu-razlog-lex-perkovic-nije-vam-vjerodostojan-clanak-571590 |last=Moskaljov |first=Vanja |publisher=[[Večernji list]] |date=19. lipnja 2013. |accessdate=28. lipnja 2013.}}</ref>
=== Kritike izmjena ===
Dana 26. lipnja situaciju oko ''Lex Perković'' pogoršala je i vijest da njemačka kancelarka [[Angela Merkel]] otkazala dolazak na proslavu ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Ovakav njezin postupak objašnjen je kao poruka službenom Zagrebu zbog ograničavanja ''Lex Perković''.<ref>{{cite news|title=Poruka službenom Zagrebu: Merkel ne dolazi na proslavu 'zbog nedostatka vremena' |url=http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/angela-merkel-otkazala-dolazak-na-proslavu-ulaska-hrvatske-u-eu---292164.html |publisher=[[Dnevnik Nove TV]] |date=26. lipnja 2013. |accessdate=28. lipnja 2013.}}</ref> Ovaj događaj izazvao je burnu raspravu u Saboru. Bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova, [[Gordan Jandroković]] izjavio je tog dana da je "osramoćena (je) Republika Hrvatska sada kada ulazi u Europsku uniju." Dodao je da je nedolaskom Merkel Vlada RH dobila jasnu poruku te je zamjerio Vladi "da ne priznaje i da ne želi prihvatiti da je u vrijeme komunizma bilo zločina." Postupke Vlade osudili su i bivša predsjednica Vlade [[Jadranka Kosor]], [[Hrvatski laburisti - Stranka rada|laburist]] [[Dragutin Lesar]] te [[Josip Salapić]] iz [[Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje|HDSSB-a]].<ref>{{cite news|title='Igrali ste se vatrom i sada ste izgorjeli! Hrvatska je osramoćena!' |url=http://www.vecernji.hr/vijesti/igrali-ste-se-vatrom-sada-ste-izgorjeli-hrvatska-je-osramocena-clanak-574988 |last=Moskaljov |first=Vanja |publisher=[[Večernji list]] |date=26. lipnja 2013. |accessdate=28. lipnja 2013.}}</ref> Međutim, 28. lipnja u Saboru je, bez prisustva HDZ-ovih zastupnika, sa 78 glasova za i 6 protiv, izglasana izmjena ZoPSEU. Amandman J. Kosor za izbacivanje ograničenja bio je odbijen.<ref name="vecernji" />
=== Druga i treća strana ===
Kao razlog izmjena zakona o europskom uhidbenom nalogu premijer [[Zoran Milanović|Milanović]] je naveo zaštitu branitelja: ''– Štitimo, ako se ja moram tu razmetati, hrvatske branitelje! Od neugodnih, teških situacija da im se po principu [[Opća nadležnost|univerzalne jurisdikcije]] dogodi da neka prijava s Balkana dođe tu na sud, recimo u Bruxelles. Što ćemo onda? Automatski izručiti? Neću! Ako treba, sudit ćemo im u Hrvatskoj.''<ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/merkel-ne-dolazi-zbog-izbora-njemackoj-to-bi-joj-bio-minus-clanak-575690 www.vecernji.hr], Tomislav Krasnec, objavljeno 27. lipnja 2013., pristupljeno 29. lipnja 2013.</ref> Pojašnjenje [[Opća nadležnost|univerzalne jurisdikcije]]: ''Moguće objašnjenje leži u predviđanjima u vladajućim krugovima kako bi europski uhidbeni nalog mogao donijeti nove progone hrvatskih branitelja izvan Republike Hrvatske! Naime, pravosuđe u nekoliko europskih zemalja ima tzv. [[Opća nadležnost|opću nadležnost]], što znači da se pred sudovima u tim zemljama mogu pokrenuti postupci protiv državljana drugih zemalja i za djela koja su počinjena u drugim zemljama. To znači, da, primjerice, netko poput Save Štrpca može donijeti neke dokaze i tražiti da se postupak protiv bilo koga, Ante Gotovine, Mladena Markača ili Vladimira Šeksa, pokrene tamo. Ako pravosuđe utvrdi da ima elemenata za kazneni progon, te bi osobe Hrvatska morala izručiti.''<ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/dorh-odbacio-prijave-protiv-perkovica-a-sad-je-tu-zastara-clanak-575419 www.vecernji.hr], Silvana Perica, objavljeno 27. lipnja 2013., pristupljeno 29. lipnja 2013.</ref>
Ova obrana izmjena zakona zasniva se na kako na nizu postojećih ograda u Zakonu (vidi članak 20. ''Razlozi za odbijanje izvršenja europskog uhidbenog naloga'' i članak 21. ''Razlozi zbog kojih se može odbiti izvršenje europskog uhidbenog naloga''),<ref>[http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_91_2569.html narodne-novine.nn.hr], Tekst Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, objavljeno 23. srpnja 2010., pristupljeno 29. lipnja 2013.</ref> tako i na tvrdnji o općoj nadležnosti "nekih" zemalja članica EU, iz čega slijedi logičan zaključak da je pravno moguće i u interesu Republike Hrvatske i njenih građana ograničiti vremensko područje primjene ovog zakona. Time se vezuje zaštita od progona pravosuđa u "nekim" EU državama branitelja iz Domovinskog rata sa zaštitom svih građana Hrvatske bez obzira na to kakve su zločine počinili prije 2002. godine. Logično je zaključiti da se Hrvatska možda mogla ograničiti i na druge načine, npr. proglašavanjem isključive nadležnosti za ratne zločine počinjene u vrijeme Domovinskog rata na njenom teritoriju. Isto tako je i naknadno moguće zaključiti s Njemačkom ugovor o pravnoj suradnji koji bi uključivao međusobno izručivanje građana pravosudnim institucijama. Dakle mogući problem se mogao riješiti drugačije, a može se još uvijek riješiti drugačije. Također, ne treba zaboraviti da je 2 dana prije donošenja izmjena (26. lipnja) došla negativna reakcija Europske komisije: 'Hrvatska ne može ukinuti retroaktivnu provedbu uhidbenog naloga!'<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ek-hrvatska-ne-moze-ukinuti-retroaktivnu-provedbu-uhidbenog-naloga---292253.html dnevnik.hr], objavljeno 26. lipnja 2013., pristupljeno 29. lipnja 2013.</ref> Trenutačno stanje najbolje opisuje premijerova izjava 28. lipnja u Bruxellesu:''Što se tiče europskog uhidbenog naloga i reakcije Europske komisije, moramo podsjetiti da smo mi od ponedjeljka članica EU i da će nesporazuma s Europskom komisijom, kao što to imaju i druge članice, biti dosta. Komisija je naš servis i ne možemo sve stvari tumačiti na isti način. Mi smatramo da smo u pravu u ovom konkretnom slučaju, a nije isključeno da se mi na kraju povučemo ili da se Komisija povuče.''<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/milanovic-hrvatska-je-spremna-s-ek-raspravljati-o-europskom-uhidbenom-nalogu---292581.html dnevnik.hr], objavljeno 28. lipnja 2013., pristupljeno 29. lipnja 2013.</ref>
== Vidi još ==
{{col-begin}}
{{col-3}}
* [[Josip Perković]]
* [[UDBA]]
* [[Hrvatska neprijateljska emigracija]]
{{col-3}}
* [[Rezolucija Vijeća Europe 1481 (2006) o potrebi međunarodne osude zločina totalitarnih komunističkih režima]]
* [[Dekomunizacija]]
{{col-3}}
* [[Lustracija]]
* [[Lustracija u Hrvatskoj]]
* [[Antifašizam]]
{{col-end}}
== Izvori ==
;Citati
{{izvori|2}}
;Literatura
* {{cite book|last=Filipović |first=Hrvoje |title=Implementacija europskog uhidbenog naloga u pravni poredak Republike Hrvatske |location=Zagreb |publisher=[[Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske]], Policijska akademija |year=2012}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_91_2569.html narodne-novine.nn.hr], Tekst Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, 2010. godina
* [http://www.zakon.hr/z/345/Zakon-o-pravosudnoj-suradnji-u-kaznenim-stvarima-s-dr%C5%BEavama-%C4%8Dlanicama-Europske-unije Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije]
[[Kategorija:Pravosuđe u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Europsko pravo]]
[[Kategorija:Kazneno pravo]]
| 