Zajedničko vlasništvo: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m Fix URL prefix
Redak 3:
Makar Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ZOVDSP<ref>[http://www.zakon.hr/z/241/Zakon-o-vlasni%C5%A1tvu-i-drugim-stvarnim-pravima], Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima</ref> posvećuje mnogo pažnje zajedničkom vlasništvu, propisuje izrijekom u članku 57. da stvar može biti u zajedničkom vlasništvu samo ako je tako izrijekom utvrđeno; time se [[Suvlasništvo|suvlasništvu]] daje karakter glavnog oblika vlasništva sa više nositelja (subjekata prava): zajedničko vlasništvo je izvanredni, tj. rjeđi oblik.
 
U RH, ostavina je zajednička imovina nasljednika, od časa smrti ostavitelja, pa sve dok ta imovina pravomoćnim rješenjem ne bude predano nasljednicima - neovisno da li će se svakome od njih predati određene stvari u samovlasništvo, ili će im biti predane u suvlasništvo.<ref>[http://http://www.zakon.hr/z/87/Zakon-o-naslje%C4%91ivanju] tzv. nasljednička zajednica, čl. 141. Zakona o nasljeđivanju</ref>
 
Također je kod ugovora o ortaštvu, imovina ortaštva zajedničko vlasništvo<ref>[http://http://www.zakon.hr/z/75/Zakon-o-obveznim-odnosima] čl. 638. Zakona o obveznim odnosima</ref>; ortaštvo je često u obrtništvu, ali se prakticira i u rado postizanja drugih zajedničkih ciljeva - npr. kod zajedničke gradnje kuća ili brodova.
 
Udio koji zajedničar ima u zajedničkom vlasništvu prelazi na njegove nasljednike, a vjerovnici mogu tražiti da se radi namirenja njihovih tražbina ovrha provodi i na udjelu pojedinog zajedničara u zajedničkom vlasništvu.