Modruško-riječka županija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 15:
== Povijest ==
Modruško-riječka županija osnovana je u [[18. stoljeće|18. stoljeću]], a nakon povratka [[Vojna krajina|Vojne krajine]] matici zemlji [[15. srpnja]] [[1881]]. mogla se proširiti na ove granice. Temeljem zakonske odredbe od 5. veljače 1886. „Ob ustroju županija i uređenju uprave u županijah i kotarih“, na teritoriju bivših županija i ukinute Vojne krajine, ustanovljeno je osam županija u svojstvu civilnih uprava, među njima i Modruško-riječka županija.<ref name="ARHINET">[http://arhinet.arhiv.hr/_Generated/Pages/Stvaratelji.PublicDetails.aspx?ItemId=1404 ARHINET - Modruško-riječka županija]</ref>
Nakon odluke Hrvatskog sabora iz [[1918]]. o raskidanju državno-pravnih veza s Austrijom i Ugarskom, i ova županija slijedi sudbinu Hrvatske. Županijska uprava prestala je djelovati Uredbom o podjeli zemlje na oblasti (SN br. 92 od 28. travnja 1922.), koja će biti provedena tek 1924. godine. Sljednik županije bila je [[Primorsko-krajiška oblast]] u Karlovcu.
== Nadležnost ==
Županijska oblast bila je zadužena za poslove javne uprave županije ako nisu pripadali vladi, županijskoj skupštini, upravnom odboru i [[kotar]]skim oblastima. Na čelu se nalazio podžupan, imenovan od bana na prijedlog velikog župana kojemu je podređen. Najvažniji poslovi odnosili su se na održavanje javnog mira i poretka u skladu sa zakonima, rješavanje sporova kotareva i općina u drugoj molbi te u pitanjima gradnji, sabiranju milodara, eksproprijaciji, ženidbenim dozvolama i izdavanju putovnica, dozvola za plovidbu rijekama.<ref name="ARHINET" />
Veliki [[župan]] bio je predstavnik izvršne vlasti i vladin povjerenik imenovan od kralja na prijedlog [[ban]]a. Imao je nadzornu ulogu nad samoupravom, političkom i kotarskom upravom. Održavao je županijske skupštine, imao nadzor nad činovnicima i upraviteljima. Županijska skupština članstvo je dobivala izborom ili putem imenika oporezovanih građana (o kojima odlučuje verifikacioni odbor). Članstvo se biralo svake 3 godine na 6 godina. Skupštinom je predsjedao župan.<ref name="ARHINET" />
Djelokrug skupštine: donošenje statuta, rasprave o predmetima od javnog interesa te obraćanje [[Sabor]]u peticijama, rješavanje teritorijalnih sporova općina i sporova niže uprave, uprava županijskom imovinom, izbor verifikacionog i upravnog odbora, nadzor nad općinskom, kotarskom i županijskom upravom. Od 1902. rješava i pitanja vezana uz komasaciju.<ref name="ARHINET" />
Upravni odbor uređen je zakonom od 5. veljače 1886. i preinakom 28. prosinca 1886., a članom su mogli biti birani od skupštine i po funkciji. U djelokrugu je imao poslove autonomne javne uprave, porezne i disciplinske poslove, a a podređeni su mu općinski organi. Na čelu mu je bio veliki župan.<ref name="ARHINET" />
== Stanovništvo ==
| |||