Inačica od 27. ožujka 2013. u 04:15 uredi Vhorvat (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 6.682 edits Infookvir, referenca ← Starija izmjena		Inačica od 12. srpnja 2013. u 15:24 uredi ukloni ovu izmjenu 212.92.194.116 (razgovor) Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 9: \|javni prijevoz = tramvaj: 12, 13, 14 i 17<br />autobus: 118 \|ravnatelj = Branka Manin \|stručni djelatnici = Štefka Batinić, Ivana Dumbović Žužić, Fredy Fijačko, Sonja Gaćina Škalamera, Kristina Gverić, Sanja Nekić, Branka Manin, Vesna Rapo, Elizabeta Serdar ~~\|kustos = Vesna Rapo, Elizabeta Serdar, Branka Ujaković, Jadran Kale, Jasenka Lulić-Štorić, Sanja Nekić~~ \|web = [http://www.hsmuzej.hr/ Službene stranice] }} '''Hrvatski školski muzej''' (kratica '''HŠM''') otvoren je [[1901.]] godine. Osnovao ga je [[Antun Cuvaj]]. Osnovna mu je zadaća ustavno prikupljanje, proučavanje i izlaganje građe iz prošlosti i sadašnjosti hrvatskoga školstva i pedagogije. U muzeju postoje zbirke učila, nastavnih pomagala i školske opreme, radova učenika i nastavnika, likovnih radova, udžbenika i priručnika, školskih propisa, arhivska zbirka, zbirka fotografija te dokumentacija o školstvu. U sastavu muzeja je i '''Pedagoška knjižnica [[Davorin Trstenjak\|Davorina Trstenjaka]]'''. U ljeto, dana 19. kolovoza, godine 1901. Hrvatski školski muzej otvorio je svoja vrata javnosti po prvi put. Muzej se nalazi u zgradi Hrvatskoga učiteljskog doma, sagrađenoj 1889. godine, na jednom od najljepših zagrebačkih trgova, Trgu maršala Tita. Osnivač Muzeja, Hrvatski pedagogijsko-književni zbor, od svog je osnutka godine 1871. počeo prikupljati građu za zbirke budućega Muzeja. Danas je Hrvatski školski muzej jedini specijalizirani muzej u Hrvatskoj za područje školstva. U sastavu Muzeja je i Pedagoška knjižnica Davorina Trstenjaka, osnovana godine 1877., koja danas čuva više od 30 000 svezaka. Obilježavajući Svjetski dan učitelja 5. listopada godine 2000. Muzej je otvorio svoj stalni postav putem kojega je javnosti predstavio, kroz devet cjelina, presjek fundusa koji se čuva u muzejskim zbirkama. Kroz postav doznajemo o povijesti hrvatskoga školstva i pedagogije 19. i početka 20. stoljeća. Cjeline stalnoga postava su: Izgled školske učionice potkraj 19. st., Učila: početno čitanje, pisanje i jezici, matematika, vjeronauk, prirodopis, fizika i kemija, povijest i zemljopis, Osnovno školstvo, Srednje i visoko školstvo, Učiteljstvo, Razvoj pedagoške misli u Hrvatskoj, Likovno stvaralaštvo, Ženski i muški ručni rad, Pariška soba (rad učenika Obrtne škole prema nacrtima Hermana Bolléa sa Svjetske izložbe u Parizu 1900.), Radna soba književnika Mate Lovraka. Uz stalni postav Muzej priređuje tematske izložbe te organizira mnoge, već tradicionalne, pedagoške projekte, primjerice: Neka škola započne i završi u Hrvatskom školskom muzeju, Što sam želio biti kad odrastem?,… Posebnu pozornost Muzej pridaje muzejskoj pedagogiji te brojnim aktivnostima i zanimljivim radionicama upoznaje javnost, osobito djecu i mlade, s poviješću hrvatskoga školstva i pedagogije, tim vrijednim dijelom hrvatske kulturne baštine. == Galerija ==

Hrvatski školski muzej: razlika između inačica