E, da! Ne znam kako će se ovakav način komentiranja svidjeti ostalima na Wikipediji. Vidićemo (ili u prijevodu: "bumo vidli") (Mjurin)-->
Rat kao društvenu pojavu regulira i pravo (međunarodno javno i ratno pravo). Pravni pojam rata je uži od njegovog općeg pojma. '''Rat je oružani sukob između dvije ili više država, uzrokovan voljom jedne od njih, uz potrebu prinudnih mjera kojim svaka zaraćena snaga pokušava nametnuti svoju volju protivniku.'''
Godine [[1928]]. godine rat je bio odobravandopušten po [[međunarodno ratno pravo|međunarodnom ratnom pravu]], jer je svaka neovisna država imala pravo na vođenja rata. Dne [[27. kolovoza]] [[1928]]. godine je rat po prvi put u povijesti zabranjen [[Brijan-Kelogov pakt|Pariškim paktom]], gdje su se države, potpisnice tog ugovora odrekle prava na rat i obvezale da u njihovim međusobnim odnosima neće pribjeći ratu. Međutim ova obveza je važila samo za potpisnice ugovora, pa je rat i dalje bio pravno dopušten. Problem ovog ugovora je to što nije jasno odredio pojam pravične samoobrane, napada ili obrane. Stoga je uvijek postojala mogućnost da se napadački rat proglasi obrambenim kako bi se opravdala njegova potreba. Na taj je način i [[Njemačka]], iako potpisnica pakta, počela [[Drugi svjetski rat]].
Povelja [[Ujedinjeni narodi|UN]] iz [[1945]]. konačno zabranjuje rat kao sredstvo rješavanja međunarodnih sporova i nacionalne politike. Članice UN su se obvezale da neće upotrebljavati silu ili prijetiti silom koja bi bila usmjerene protiv političke ili teritorijalne neovisnosti bilo koje države, da će sve sporove i sukobe rješavati jedino i isključivo mirnim putomputem, da će pružiti pomoć svakoj napadnutoj članici, da će se uzdržati od pružanja pomoći svakoj državi protiv koje UN preuzmupoduzme neku prinudnu mjeru. Iako zabranjuje rat, povelja UN ipak dopušta ''urođeno pravo na pojedinačnu i zajedničku samoobranu u slučaju oružanog napada protiv nekog člana Ujedinjenih naroda, dok Savjet sigurnosti ne poduzme mjere potrebne za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti.''
