Supetarski kartular: razlika između inačica

bez sažetka
No edit summary
Kao dokaz stare hrvatske predaje, da su u Bosni i Hercegovini živjeli Hrvati od starine, dragocjeni je zbornik povelja negdašnjega benediktinskoga samostana Sv. Petar u Selu (Supetar) u Donjim Poljicima na putu u [[Omiš]], u današnjem mjestu Jesenica-Krilo. Supetarski zbornik se danas nalazi u kaptolskom arhivu u [[Split]]u. Stručno su ga izdali godine 1952 profesori [[Viktor Novak]] i [[Petar Skok]] u izdanjima [[HAZU]] u Zagrebu pod naslovom ''Supetarski kartular''.<ref name="Domo">[[Dominik Mandić|Mandić, Dominik]], ''[[Etnička povijest Bosne i Hercegovine]]'', Ziral, Mostar, 1982. (pretisak)</ref>
 
SupetarskiSumpetarski zbornik se sastoji od 15 pergamenskih listova. Prvi glavni dio napisan je oko godine 1105. lijepom karolinškom minuskulom. Na zadnjem listu, nalaze se dva kasnija zapisa, pisana nekaligrafskom karolinškom minuskulom. U njima se govori o sedam hrvatskih [[ban]]ova, koji su birali [[Hrvatski kraljevi|hrvatske kraljeve]], te o postavljanju banova iz 12 hrvatskih plemena. Kako se iz pisma mora zaključiti, ova su dva zapisa nadopisana u SupetarskiSumpetarski zbornik iz nekoga staroga izvornika koncem 13. ili najkasnije početkom 14. stoljeća. Izvornik je prepisivač teško čitao radi njegove velike starosti, što kažu nepotpuno i nerazumljivo prepisane riječi. Najvjerojatnije je, da je izvornik ovih nadopisanih zapisa nastao koncem 11. stoljeća, kada su u Hrvatskoj nakon smrti kralja [[Petar Krešimir IV.|Petra Krešimira IV.]] († 1074.), koji je umro bez izravnih potomaka, nastale velike borbe oko imenovanja hrvatskoga kralja. U SupetarskiSumpetarski zbornik ova je bilješka upisana po svoj prilici onda, kada je ponovno otvoreno pitanje nasljedstva u hrvatskoj državi koncem 13. stoljeća, kada je izumrla dotadašnja ugarsko-hrvatska vladarska obitelj [[Arpadovići|Arpadovića]].<ref name="Domo" />
 
U prvomu zapisu na dnu druge stranice 15. lista o biranju hrvatskih kraljeva piše ovako;
Anonimni suradnik