Južna Koreja: razlika između inačica

Republika Koreja (ili uobičajeno Južna Koreja) pretežno je planinska zemlja, u kojoj nizine zauzimaju manje od trećine ukupne površine. U osnovi mogu se razlučiti tri glavne geografske cjeline. Najveći dio zemlje u središnjim i istočnim područjima zauzimaju gorski sustavi prekambrijske starosti građeni većinom od granita i gnajseva. Uglavnom su niski i ne prelaze 2000 m. Duž istočnoga priobalja u dužini od 500-tinjak km pruža se [[Taebaek]], gorski niz čiji krajnji ogranci dopiru u [[Sjeverna Koreja|Sjevernu Koreju]]. Prosječno visoko oko 1000 m, a najviši dijelovi jedva premašuju 1700 m ([[Seo-rakSeoraksan]] 1708 m). Prema istoku spušta se strmo oblikujući vrlo usko priobalje [[Japansko more|Japanskog (ili Istočnog) mora]], a prema zapadu padine su znatno blaže. Gorje je izvorište više velikih korejskih rijeka i glavna razvodnica Japanskog i [[žuto more|Žutog mora]]. Od Taebaeka se prema jugozapadu pruža nekoliko izdvojenih gorskih nizova. Najizraženiji je Sobaek koji se u obliku izduženog slova S pruža u duljini od oko 350 km dosežući na svojem jz dijelu 1915 m (Chiri-sanJirisan), što je najviši vrh kopnenog dijela Južne Koreje.

Drugu cjelinu čine nizinska područja u zapadnom priobalju, najnaseljeniji dio zemlje i najvažnije poljoprivredno područje. To je blago valovita ravnica koja se postupno uzdiže prema istoku, a raščlanjena je nešto višim brežuljcima. Ravnica uz južno primorje dosta je uža i još izrazitije ispresijecana brežuljkastim područjima. Najvažniji je dio ove cjeline prostrani bazen rijeke [[NaktongNakdonggang]] na jugoistoku. Istočna obala Južne Koreje strma je i slabo razvedena. Nasuprot tome, južna i zapadna [[obala]] izrazito su razvedene s oko 3000 otoka (većinom nenastanjenh), mnogim poluotocima, manjim i većim zaljevima od kojih su mnogi [[rijas]]i. Zbog takve razvedenosti i plitkoće Žutog mora, u zapadnom priobalju razlike plime i oseke vrlo su velike, ponegdje i do 9 m, a u područjima gdje je obala niska za plime se poplavljuju velike površine. oko 100 km južno od jugozapadnoga završetka poluotoka nalazi se vulkanski otok [[JejuJejudo]] (1825 km²). Skrutnuti izljevi lave pravilno se uzdižu prema vrhu Halla-sanHallasan, s 1950 m najvišem vrhu Južne Koreje. U krateru ugasla vulkana je jezero, a slikovito područje oko kratera proglašeno je [[nacionalni park|nacionalnim parkom]]. Vulkanskog je podrijetla i otočić Ullung/Ulleung (75 km²) u Japanskom moru, od obale udaljen oko 130 km.

[[Južna Koreja#Klima|Klima Južne Koreje]] pod utjecajem je [[monsun]]a (što se odražava na količinu i godišnji raspored padalina) te okolnih mora i obližnje goleme kopnenen mase [[azija|azijskoga]] kontinenta. Općenito, zime su dosta hladne s malo padalina, a ljeta su topla, kišovita i mogu biti dosta sparna. Srednje siječanjske temperature u cijeloj su zemlji osim južnoga priobalja niže od 0 °C i kreći se od 2 °C na jugoistoku do -7 °C u sjevernoj unutrašnjosti. Ljetne temperature ujednačenije su, a srednja temperatura kolovoza, najtoplijeg mjeseca, je oko 25 °C. Godišnja količina padalina smanjuje se od juga (oko 1500 mm) prema sjeveru (oko 900 mm). Otok [[JejuJejudo]] prima i do 1800 mm. Povezano s utjecajem ljetnog monsuna, više od polovice padalina padne od lipnja do kolovoza, a samo južna područja imaju ujednačeniju distribuciju. Zimski [[monsun]] sa sjeverozapada, prešavši preko Žutog mora, upije nešto vlage te donosi snježne padaline koje su najizrazitije u gorju Taebaek. U južnim područjima potkraj ljeta mogući su tropski cikloni ([[tajfun]]i) koji donose vrlo obilne padaline i uzrokuju poplave.

Zbog geološke građe i dovoljne količine padalina riječna mreža dosta je razvijena. Zbog asimetričnog pružanja glavne razvodnice (gorja Taebaek) prema istoku (Japanskom moru) odvodnjava se vrlo malen udio površine, a tokovi su kratki. Dvije najveće korejske rijeke izviru u Taebaeku. Naktong (523 km) teče približno prema jugu, kod Pusana ([[Busan]]a), glavne korejske luke se ulijeva u [[Korejski prolaz]] ([[Istočnokinesko more]]). S pritocima (Naesong/Naeseong, Panbyon/PanbjeonPanbyeon, Wi, Jumbo/KeumboGeumbo i dr.) odvodnjava približno četvrtinu površine zemlje. Plovna je oko 350 km od ušća, na njoj je izgrađeno nekoliko višenamjenskih brana. Rijeka HanHangang (514 km) ima opći smjer toka prema zapadu, i nizvodno od [[Seoul]]a se ulijeva u [[Žuto more]]. Plovna više od 300 km, važna je u vodoopskrbi (natapanje poljoprivr. površina, voda za piće i industr. potrebe), a u gornjem toku izgrađeno je više hidroelektrana. Najveći joj je pritok PukhanBukhangang, koji izvire u [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]]. Ostale veće rijeke su: SomjinSeomjingang (ulijeva se u [[Korejski prolaz]]) i Kum/KeumGeumgang (401 km, ulijeva se u [[Žuto more]]). Na svim velikim rijekama izgrađene su akumulacije koje su jedine veće jezerske površine.