Ustav Republike Hrvatske: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
|||
Redak 56:
Na prvoj sjednici Ustavotvorna komisija je prihvatila prijedlog [[Predsjednik republike|Predsjednika Republike]] o osnivanju Uredničkog vijeća, u čiji su sastav ušli članovi vodstva [[Politička stranka|političkih stranaka]], istaknuti [[Državni dužnosnik|državni dužnosnici]], kao i stručnjaci.
{{wikizvor|Govor Franje Tuđmana prigodom proglašenja Ustava RH 22. prosinca 1990.}}
Korisno je pripomenuti da su u oblikovanju ustavnih rješenja najviše pridonijeli [[Smiljko Sokol]] i [[Vladimir Šeks]]. [[Franjo Tuđman]], kao predsjednik Ustavotvorne komisije, izravno je utjecao na temeljna ustavna rješenja, a pisac je "izvorišnih osnova" ([[Preambula|preambule]] ili proslova).
Prvi nacrt podnesen je Uredničkom vijeću polovicom rujna, i zatim, putem [[Televizija|televizije]] i [[Novine|novinstva]], predstavljen javnosti. U javnoj raspravi podneseni su brojni, često [[Kontradiktornost|kontradiktorni]], prijedlozi i primjedbe od kojih su mnoge uvažene.
Line 65 ⟶ 64:
Raspravljalo se i o listi ustavnih jamstava sloboda i prava čovjeka i građanina ali s mnogo manje oštrine, s obzirom na zajedničko opredjeljenje da se pri [[Reguliranje|regulaciji]] tih pitanja poštuju najviši međunarodni [[Standard|standardi]], što su prema utvrđenim Polazištima trebali biti [[Minimum|minimumom]] a ne [[Maksimum|maksimumom]] jamstava sloboda i prava u [[Republika Hrvatska|Republici Hrvatskoj]].<ref>B.Smerdel i S.Sokol, Ustavno pravo, PFZG, 2006. str 87-89.</ref>
::Podrobnije o samom povijesnom događaju donošenja prvog hrvatskog Ustava - [[Božićni Ustav]]
===Promjena Ustava 1997. godine===
Za promjene Ustava glasovalo je 86 zastupnika, 24 su bila protiv, osam suzdržanih, a u Sabornici nije bilo devet zastupnika. Prema donijetom Ustavnom zakonu u Izvorišnim se osnovama "Republika Hrvatska ustanovljuje kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika autohtonih nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina i drugih koji su njeni državljani". Dopunjen je i stavak 2. Izvorišnih osnova: "Novim Ustavom Republike Hrvatske 1990. i pobjedom u Domovinskom ratu (1991-1995.), hrvatski je narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države". Naziv Sabor Republike Hrvatske izmjenjen je u Hrvatski državni sabor. Jedna od najvažnijih promjena Ustava odnosi se na dopunu članka 135. kojom se zabranjuje pokretanje postupka udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojem bi udruživanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog državnog zajedništva, odnosno neke balkanske državne sveze u bilo kojem obliku. Izmjene Ustava sadrže i nekoliko jezičnih izmjena, uz ostalo i promjenu naziva Narodna banka Hrvatske u Hrvatska narodna banka. Prihvaćenim Ustavnim zakonom, iz Ustava je u potpunosti brisana dosadašnja Glava IX. - Prijelazne i završne odredbe, odnosno brišu se odredbe koje su bile ili morale biti donesene, jer je prigodom donošenja Ustava 1990. godine Republika Hrvatska formalnopravno još bila u sastavu bivše SFRJ. Donošenjem ustavne Odluke o suverenosti i samostalnosti (25. lipnja 1991.), te potom Odluke o raskidu svih državnopravnih sveza s dotadašnjom SFRJ (8. listopada 1991.) te su odredbe potpuno konzumirane i prestale su važiti. Postupak promjene Ustava pokrenuo je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.
| |||