|
[[Datoteka:Opca enciklopedija JLZ.jpg.JPG|mini|desno|300px|Opća enciklopedija JLZ]][[Enciklopedija]] u osam svezaka, pod imenom '''Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda''' (skraćeno: '''Opća enciklopedija JLZ'''), izdanaizdanje je Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (danas [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]) u Zagrebu8 svezaka (1977-1982). godine.Opća Toenciklopedija treće je bilo trećetakvo izdanje enciklopedijeLeksikografskog zavoda, kojaprethode jejoj ranijedva nosilaizdanja kraćeEnciklopedije imeLeksikografskog ''Enciklopedijazavoda leksikografskog zavoda''(I. Prvo izdanje izlazilo1955-64; jeII. odizdanje 1956, a drugo 19601966-ih godina69).
Izdavač je bio ''Jugoslavenski leksikografski zavod'' (danas: [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]. Direktor zavoda bio je [[Miroslav Krleža]], a glavni urednik ''Opće enciklopedije'' [[Josip Šentija]].
U predgovoru, objavljenom u prvom svesku, uredništvo piše: »Kao i sve opće, ili univerzalne enciklopedije, i ''Opća enciklopedija JLZ'' predstavlja pokušaj da se što potpunije i što točnije definiraju pojmovi cjelokupnog ljudskog znanja i iskustva. (…) Premda je sveopće širenje znanja i praktičnih iskustava dovelo enciklopedistiku do velike diversifikacije, pa nastaju mnoge posebne, stručne i tematske enciklopedije (likovne, književne, muzičke, tehničke i dr.) – a tu tendenciju slijedi i JLZ – Opća enciklopedija ipak zadržava svoj razlog postojanja, jer ostaje snažna i duboka potreba za sveobuhvatnošću upravo nasuprot fragmentaciji ljudskog znanja i iskustva.«
Usprkos imenu, Jugoslavenski leksikografski zavod bio je hrvatska institucija. Svi uredniciUrednici Opće enciklopedije bili su iz Hrvatske, i tiskana je na hrvatskom književnom jeziku. Bio je to značajn leksikografski rad koji se nastavio na izdanje nazvano [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)| HrvatskaHrvatske enciklopedijaenciklopedije Mate Ujevića]] čijih(1941-45). jeNa petOpću svezakaenciklopediju podJLZ uredništvomnastavlja [[Matese Ujević|Matetemeljno Ujevića]]izdanje tiskanoLeksikografskog 1941-1945, a nastavak čine novazavoda [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska encikopedija]] koja izlazi od 1999. ite druga izdanja [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]] . Prodavana je međutim, kao i ostala izdanja Zavoda, u cijeloj tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]], jer konkurentnih izdanja u drugim republikama nije bilo. To je znatno povećavalo tiraž i prihode. ▼[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža| Jugoslavenski leksikografski zavod]] je u to doba razvio intenzivnu izdavačku aktivnost. U spomenutom uvodu najavljuju dalje ambicije: »Novo izdanje ''Opće enciklopedije'' – koja nije stara ni 20 godina – zapravo je samo stepenica u njenom rastu do jedne univerzalne enciklopedije sa znatno većim brojem svezaka.« Ta težnja nije bila ostvarena zbog političkih i ekonomskih promjena do kojih je došlo.
Opća enciklopedija JLZ informativni je priručnik koji omogućuje svakome da u okviru sume ljudskog znanja i iskustva upotpuni svoju sliku svijeta njemu nepoznatima aspektima stvarnosti.
▲Usprkos imenu, Jugoslavenski leksikografski zavod bio je hrvatska institucija. Svi urednici Opće enciklopedije bili su iz Hrvatske, i tiskana je na hrvatskom književnom jeziku. Bio je to značajn leksikografski rad koji se nastavio na izdanje nazvano [[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatska enciklopedija]] čijih je pet svezaka pod uredništvom [[Mate Ujević|Mate Ujevića]] tiskano 1941-1945, a nastavak čine nova [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska encikopedija]] koja izlazi od 1999. i druga izdanja [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]]. Prodavana je međutim, kao i ostala izdanja Zavoda, u cijeloj tadašnjoj [[SFRJ|Jugoslaviji]], jer konkurentnih izdanja u drugim republikama nije bilo. To je znatno povećavalo tiraž i prihode.
Leksikografski zavod objavio je i Dopunski svezak Opće enciklopedije koji donosi dopunjenje tekstove III. izdanja iz temeljnih znanstvenih struka, umjetnosti, tehničkih i primijenjenih disciplina.
Nakon raspada Jugoslavije, priprema i tisak takvih zahtjevnih enciklopedija postali su daleko skuplji, odnosno zahtijevali znatnu državnu potporu. Zatim je i pojava Interneta smanjila potražnju za takvim izdanjima. Djelatnost [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža]] zato je, silom prilika, u slobodnoj Hrvatskoj znatno smanjena.
O izdanju:
[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] od godine 1999. izdaje [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatsku enciklopediju]] koja se direktno nastavlja na ovo izdanje. Do 2009. godine izadno je svih 11 svezaka.<ref>[http://www.lzmk.hr/hr/izdanja Izmak.hr] izdanja enciklopedija, Pristupljeno 28.6.2012.</ref>
* Godina izdanja: 1977-1982.
Posebno, kraće izdanje je [[Opća i nacionalna enciklopedija]] u 20 knjiga. Počela je izlaziti tek 2005. godine i prodaje se u velikoj tiraži uz jedne dnevne novine. Izlazi jedan svezak mjesečno. Ukupna količina teksta u ovom izdanju bit će oko trećine one u Općoj enciklopediji JLZ. Članci o istim temama, koji se ne odnose na događaje u posljednjih 30-ak godina, uglavnom su manje informativni. Npr. tekst o velikom skladatelju [[Johann Sebastian Bach|Johannu Sebastianu Bachu]] ima 25 redaka uz jednu sliku, a u Općoj enciklopediji JLZ oko stotinu redaka uz dvije slike. Zaostaje također u nekim drugim elementima: nema velikih zemljopisnih karti ni reprodukcija umjetničkih djela velikog formata.
* Glavni urednik: Josip Šentija
Opća enciklopedija JLZ je vrlo kvalitetno izdanje, koje je i danas dragocjeni izvor informacija. Dakako, mnogi su tekstovi zastarjeli, a u mnogima su prisutna neminovna ograničenja i iskrivljavanja proizašla iz tada vladajuće i obavezujuće ideologije.
== Izvori ==
* [http://www.lzmk.hr/hr/izdanja/enciklopedije/303-opca-enciklopedija-3-izdanje Opća enciklopedija]
{{Izvori}}
* [http://www.lzmk.hr Leksikografski zavod Miroslav Krleža]
[[Kategorija: Hrvatska enciklopedistika]]
| 