Inačica od 23. ožujka 2013. u 04:03 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: brisanje 33 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q206414 na Wikidati ← Starija izmjena		Inačica od 25. srpnja 2013. u 11:01 uredi ukloni ovu izmjenu MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m →‎Italija i Rim pod Augustom: lektura, replaced: promjenila → promijenila using AWB Novija izmjena →
Redak 59: ==Italija i Rim pod Augustom== Mada se još uvek upotrebljavala, stara formula "Senat i narod rimski" (''senatus populusque Romanus'') ~~promjenila~~promijenila je svoj smisao: njen dio "populusque Romanus" sada se zapravo odnosio na cara. "Rimski narod" postao je "italski narod", i bio je otjelotvoren u Augustu. Kako bi smanjio rizik od narodnih pobuna u samom Rimu, car je osigurao besplatno dijeljenje žita, povremene poklone u novcu (''congiaria'') i različite zabave, ali narodu nije dao nikakve stvarne moći. Poslije 5. pr. Kr. učešće rimskog naroda u javnom životu sastojalo se uglavnom od prisustva na formalnim skupštinskim sjednicama na kojima su se potvrđivale odluke donijete na drugim mjestima. To je na kraju dovelo do nestanka razlike između rimskih građana u Italiji i stanovnika provincija. Pod Augustom je, međutim, uporno naglašavana supremacija Italije. Italija je zaista bila Augustova glavna briga. Ukinuti su zakoni iz doba [[trijumivirat]]a, a svi su rimski građani dobili pristup Augustovom apelacionom sudu (njegov položaj kao najviše sudske instance datira iz 30. pr. Kr. i zapravo zamjenjuje republikansko pravo provokacije na narod). Njegove pretorijanske i gradske kohorte pružale su fizičku sigurnost, njegovi činovnici osiguravali su dovoljne količine žita, a on sam, uz pomoć takvih ljudi kao što je [[Agripa]], organizirao je izgradnju monumentalnih građevina u italskim gradovima. Brojne augustovske građevine u Italiji i Rimu (koji je, po njegovim riječima, prije njega bio grad grad od cigala, a poslije njega grad od mramora), uglavnom su danas nestale, ali impresivne ruševine stoje i danas. Njihova je izgradnja bez sumnje smanjivala nezaposlenost, posebno među rimskim proleterijatom. Ali ekonomija nije mnogo utjecala na Augustove odluke (na primjer, carinske su tarife uvedene u porezne svrhe, a ne u zaštitne). Ipak, italska trgovina i zanatstvo su cvjetali u uvjetim koje je on stvorio, posebno proizvodnja keramike (tzv. ''terra sigillata'') i vina. Javne financije i valuta, koji su prije njega bili u kaotičnom stanju, postavljeni su na zdrave osnove, djelomično uvođenjem novih poreza, a djelomično stalnim subvencioniranjem državne blagajne (''aerarium Saturni'') iz Augustovog ogromnog privatnog bogatstva (''patrimonium Caesaris''). Putevi koje je dao sagraditi također su značajno utjecali na procvat italske privrede.

Principat: razlika između inačica