Razlika između inačica stranice »Santiago de Cuba«

m
→‎Španjolsko-američki rat: lektura, replaced: s š → sa š using AWB
m (Bot: brisanje 53 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q117040 na Wikidati)
m (→‎Španjolsko-američki rat: lektura, replaced: s š → sa š using AWB)
''Vidi još: [[Španjolsko-američki rat]]''
[[Datoteka:Cristobal-colon h63229.jpg|thumb|left|250px|Krstarica ''Cristóbal Colón'']]
Tijekom [[španjolsko-američki rat|španjolsko-američkog rata]] [[1898]]. [[SAD]] u luci Santiago de Cuba blokirale španjolsku mornaricu pod zapovjedništvo admirala Cravera. Gradska luka je bila dobro branjena podvodnim minama i torpedima te se španjolska mornarica osjećala relativno sigurno. Španjolska mornarica je čekala povoljan trenutak da izađe na otvoreno more te da se iz bolje pozicije sukobi s američkom flotom pod zapovjedništvom admirala [[William T. Sampson |William T. Sampsona]]. Nakon mjesec dana iščekivanja admiral Cravera je shvatio da se ispred luke gomilaju američke pomorske snage te da je proboj blokade nužan što prije. Za proboj se odlučio 3. srpnja, 1898 u 9 sati. Započela je najveća pomorska bitka u kubanskoj povijesti. U bitci su na španjolskoj strani sudjelovale krstarice [[Infanta Maria Teresa]], [[Vizcaya]], [[Cristóbal Colón]] i [[Almirante Oquendo]] te dva razarača [[Furor]] i [[Pluton]]. Krstarica [[Reina Mercedes]] nije isplovila zbog problema s kotlovima. U neravnopravnoj borbi protiv daleko nadmoćnijeg neprijatelja samo je oklopna krstarica Cristóbal Colón pod zapovjedništvom kapetana [[Emilio Diaz Moreu| Emilia Diaz Moreua|]] probila blokadu. Uvidjevši beznadnost situacije i ne želeći bezrazložno ugroziti živote posade kapetan je odlučio potopiti krstaricu u ušću rijeke [[Tarquino]]. Njenim potonućem završila je španjolska nazočnost u zapadnoj hemisferi. Ratne zastave ssa španjolskih brodova čuvaju se u Pomorskoj akademiji u Annapolisu.<ref>http://www.usna.edu/Museum/collections.htm</ref>
 
===Kubanska revolucija===