Inačica od 20. ožujka 2013. u 00:04 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: brisanje 57 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q125928 na Wikidati ← Starija izmjena		Inačica od 26. srpnja 2013. u 08:07 uredi ukloni ovu izmjenu MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m lektura, replaced: km2 → km<sup>2</sup> (2), m3 → m<sup>3</sup> using AWB Novija izmjena →
Redak 57: {{glavni\|Topljenje ledenjaka od 1850.}} Ledenjaci se smatraju među najosjetljivijim pokazateljima klimatskih promjena. Njihova veličina se određuje ravnotežom masa između ulaza snijega i izlaza otopljenog leda. Kako se temperature povećavaju, tako se ledenjaci povlače, sve dok padaline snijega ne zamijene otopljeni led. <ref>Seiz G., N. Foppa "The activities of the World Glacier Monitoring Service (WGMS)" 2007., [http://www.meteoswiss.admin.ch/web/en/climate/climate_international/gcos/inventory/wgms.Par.0008.DownloadFile.tmp]</ref> Ledenjaci rastu i smanjuju zbog više razloga, tako da se njihovo pravo stanje mora pratiti i desetljećima. Popis svjetskih ledenjaka je napravljen do 1970-tih, u početku avionski snimani i kartografirani, a danas se to radi uz pomoć satelita. Taj popis obuhvaća više od 100 000 ledenjaka, koji zauzimaju više od 240 000 ~~km2~~km<sup>2</sup>, a preostali ledeni pokrivač se procjenjuje oko 445 000 ~~km2~~km<sup>2</sup>. Svjetska služba za praćenje ledenjaka (engl. ''World Glacier Monitoring Service'') skuplja godišnje podatke o ravnoteži masa i o povlačenju ledenjaka. Iz tih podataka se vidi da se svjetski ledenjaci značajno povlače i smanjuju, sa jakim povlačenjem 1940-tih, stabilnim i rastućim periodom 1920-tih i 1970-tih, i ponovno povlačenje koje počinje od sredine 1980-tih. <ref> Zemp M., I.Roer, A.Kääb, M.Hoelzle, F.Paul, W. Haeberli: "United Nations Environment Programme - Global Glacier Changes: facts and figures" 2008. [http://www.grid.unep.ch/glaciers/pdfs/summary.pdf]</ref> Najznačajniji klimatski procesi od sredine zadnjeg [[Geološko razdoblje\|pliocena]] (prije oko 3 milijuna godina), su ledena i međuledena doba. Današnje međuledeno doba ili holocen, traje već oko 11 700 godina. Zbog malih promjena u planetarnoj putanji ili Milankovićevih ciklusa, dolazi do promjena u ledenom pokrivaču i razini mora. Ostale promjene kao Heinrich događaj, Dansgaard-Oeschger događaj i Mlađe ledeno doba pokazuju da do promjena količine leda može doći i bez promjene planetarne orbite. Redak 75: ===Analiza peluda=== [[Datoteka:Maybug.jpg\|mini\|250px\|desno\|Prednja krila kornjaša su hitinizirana, a stražnja opnasta.]] Palinologija proučava današnje i fosilne palinomorfe (čestice između 5 i 500 μm), koji se mogu naći u slojevima stijena, ukljućujući i [[pelud]]. Na osnovu peluda, može se odrediti i vegetacija u prošlosti, kao i klima. Pelud može izdržati dugo vremena, a možemo ga naći i u slojevima jezera, močvara i delta rijeka. Prema peludu možemo istraživati zadnjih 2,5 milijuna godina. <ref> Langdon PG.: "Reconstructing climate and environmental change in northern England through chironomid and pollen analyses: evidence from Talkin Tarn, Cumbria" [http://www.springerlink.com/content/~~t7m324u675701133~~t7m<sup>3</sup>24u675701133/] Barber KE.,Lomas-Clarke SH.</ref> <ref> Birks HH.: "The importance of plant macrofossils in the reconstruction of Lateglacial vegetation and climate: examples from Scotland, western Norway, and Minnesota, USA" 2003., [http://www.sciencedirect.com/science/article/B6VBC-47YH3W8-2/2/fde5760538b5b3adb92d8564ea968b9a]</ref> <ref> Miyoshi N.: "Palynology of a 250-m core from Lake Biwa: a 430,000-year record of glacial–interglacial vegetation change in Japan" 1999. </ref> <ref> Colin Prentice, Bartlein, Patrick J., Webb, Thompson: Vegetation and Climate Change in Eastern North America Since the Last Glacial Maximum" [http://jstor.org/stable/1941558] 1991.</ref> ===Insekti===

Klimatske promjene: razlika između inačica