Dualizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
 
Nema sažetka uređivanja
Redak 11:
Na početku Novog vijeka nova faza filozofskog dualizma započinje s [[René Descartes|Descartesovom]] teorijom o duhu i tvari kao apsolutno heterogenim supstancijama. Ta teorija, preko okazionalističkih diskusija, [[Gottfried Leibniz|Leibnizove]] nauke o prestabilnoj [[harmonija|harmoniji]] između duhovnih i materijalnih modifikacija u monadama, preko [[Immanuel Kant|Kantove]] koncepcije o nespoznatljivim duhovnim i materijalnim "stvarima po sebi", preko raznih panpsihizama, psihofizičkih paralelizama itd. traje do danas.
 
Dualizam se relativno rijetko javlja kao čisti dualizam, tj. nauka o iskonskoj i nesvodljivoj dvojnosti [[svijet|svijeta]]. Kod većine filozofa krije se pod dualističkom fasadom uvjerenje o apsolutnom prioritetu bilo duhovnog, bilo materijalnog faktora stvarnosti, i tako se prividni dualizam konačno razrješuje u idealistički ili materijalistički pogled na svijet (vidi [[Materijalizam]]). Dualizmu i [[pluralizam|pluralizmu]] (koji tvrdi postojanje mnoštva izvornih principa) suprostavlja se monizam, učenje (koje je npr. zastupao [[Baruch de Spinoza|B. Spinoza]]) da se svekolika stvarnost, duhovna i osjetilna, da se sve njene proturječnosti i razlike mogu izvesti iz jednog jedinstvenog izvornog principa (vidi [[Monizam]]).
 
== Religijsko značenje ==
Redak 20:
== Značenje u politici ==
 
Dvojno ustrojstvo [[Austro-Ugarska|Austro-ugarske monarhije]] koja je, prema [[Austro-ugarska nagodba|nagodbi]] iz [[1867]], bila složena od dvije [[država|države]] – [[Austrija|austrijske]] carevine i [[MadžarskaMađarska|ugarske]] kraljevine – pod jednom ([[Habsburg|habsburškom]]) dinastijom.
 
== Značenje u fizici ==