Generator pare: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Dodao materijale za generatore pare |
Napojna voda za generatore pare dodao |
||
Redak 11:
[[Datoteka:Yarrow boiler tubes (Rankin Kennedy, Modern Engines, Vol VI).jpg|mini|300px|desno|Trodomni generator pare tvrtke "Yarrow", gore je [[parnji bubanj]] a dolje su dva vodna bubnja i s prirodnim kruženjem vode.]]
[[Datoteka:Superheater.jpg|thumb|mini|300px|desno|[[Pregrijač]] pare kod [[parna lokomotiva|parne lokomotive]].]]
[[Datoteka:Single drum boiler.gif|mini|300px|desno|[[Vodocijevni kotao]] s jednim [[parni bubanj|parnim bubnjem]] i prirodnim kruženjem vode (cirkulacijom).]]
[[Datoteka:forced flow boiler.gif|mini|300px|desno|[[Vodocijevni kotao]] s prisilnim kruženjem vode.]]
'''Generator pare''' ili '''parni kotao''' je [[kotao]] koji služi za proizvodnju [[vodena para|vodene pare]] određenog [[tlak]]a i [[temperatura|temperature]], koja služi kao radni [[fluid]] za pogon [[parna turbina|parnih turbina]] (za proizvodnju [[električna energija|električne energije]] u [[termoelektrana]]ma, za pogon velikih [[brod]]ova, za pogon [[parna lokomotiva|parnih lokomotiva]] i drugo), te za prijenos [[toplina|toplinske energije]] za razne pomoćne uređaje (za [[grijanje]] na primjer). Današnjim [[konstrukcija]]ma primjereniji je naziv generatori pare (posebno ako [[para]] ima veći tlak od 22 [[Bar (jedinica)|bara]]) umjesto parni kotlovi. <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra4/energetska_postrojenja/10.pdf] "Projektiranje termoenergetskih postrojenja", Prof. dr. sc. Z. Prelec, www.riteh.uniri.hr, 2012.</ref>
Line 46 ⟶ 48:
=== Pomoćni uređaji generator pare ===
Pomoćni uređaji mogu biti sustav za dovod i pripremu [[napojna voda|napojne vode]], sustav za dovod i pripremu [[goriva]], sustav za dovod [[zrak]]a i odvod [[dim]]nih [[plin]]ova, te drugi.
== Podjela generatora pare ==
Line 117 ⟶ 119:
Osim ta tri glavna čimbenika, na konstruktivni materijal generatora pare mogu djelovati naprezanja zbog [[toplinsko istezanje|toplinskog istezanja]] (pri kretanju i zaustavljanju pogona ili pri promjeni opterećenja), a katkad i [[erozija]] izazvana čvrstim česticama u dimnim plinovima, što je više izraženo pri izgaranju čvrstog goriva (npr. ugljen).
== Obrada napojne vode za generatore pare ==
{{Glavni|Napojna voda}}
Prirodna [[voda]] sadrži razne tvari koje treba ukloniti prije korištenja za napajanje u termoenergetskim postrojenjima. Vrsta i sadržaj tih tvari (nečistoća) zavisi prvenstveno o porijeklu vode: riječna, jezerska, izvorska. U vodi mogu biti sadržane tvari u obliku: [[Suspenzija (kemija)|suspendiranih]] tvari (neotopljenih), otopljenih tvari ili otopljenih plinova. Glavni postupci obrade (pripreme) napojne vode su [[Filtracija|filtriranje]], [[ionska izmjena]] (demineralizacija) i [[otplinjavanje]] (deaeracija). <ref> [http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/katedra4/energetska_postrojenja/9.pdf] "Obrada napojne vode u termoenergetskim postrojenjima", Prof. dr. sc. Z. Prelec, www.riteh.uniri.hr, 2012.</ref> Napojna voda je [[Obrada vode|obrađena voda]] koja se koristi u [[kotao|kotlovima]] (generator pare) za proizvodnju [[para|pare]] (za pogon [[parna turbina|parne turbine]]) ili tople vode u [[termoelektrane|termoelektranama]] i ostalim termoenergetskim postrojenjima ([[nuklearna elektrana|nuklearne elektrane]], [[bioelektrana|bioelektrane]], toplane - [[Elektrane i elektroenergetske mreže|elektrane]]). U termoelektranama napojna voda se obično nalazi u posebnom spremniku, nakon [[Pročišćavanje vode|pročišćavanja vode]] i predgrijavanja, a dovodi se u kotao korištenjem [[Napojna pumpa generatora pare|napojne pumpe generatora pare]].
=== Kruženje vode u generatorima pare ===
Kruženje vode (cirkulacija) u generatorima pare može biti prirodno ili umjetno (optočno ili protočno). Prirodno kruženje vode nastaje kao posljedica razlike izmedu [[gustoća|gustoće]] vrele vode i pare, dok se kod umjetnog kruženja vode koristi protočna ili napojna [[crpka]]. Osnovni zadaci pravilnog kruženja vode u generatoru pare su [[hlađenje]] materijala ogrjevnih površina, [[Prijenos topline|prenošenje topline]] sa stijenke na radni [[fluid]] i usmjeravanje strujanja nastalih mjehurića vodene pare. Kruženjem vode istodobno se osigurava odvođenje topline i hlađenje materijala cijevi i tako spriječava smanjenje [[Vlačna čvrstoća|čvrstoće]] materijala, što bi nastalo zbog pregrijavanja iznad dopuštenih radnih temperatura. Strujanje vode uvjetuje prijelaz topline [[konvekcija|konvekcijom]], koji je znatno veći nego provođenje koje bi nastalo kada ne bi bilo kruženja vode. Osim toga, usmjeravanje strujanja mjehurića pare onemogućuje nagomilavanje u obliku tzv. parnih jastuka na stijenkama, koji bi zbog lošijeg prijelaza topline na paru uzrokovali lokalno pregrijavanje, a u krajnjem slučaju i pregaranje materijala, te propuštanje cijevi zbog gubitka mehaničke kakvoće materijala.
Radni tlak u generatoru pare je prvi čimbenik koji ograničuje primjenu prirodnog kruženja vode zbog njegovog utjecaja na razliku između gustoće vrele vode bez parnih mjehurića (u silaznim cijevima) te mješavine vrele vode i mjehurića pare (u uzlaznim isparivačkim cijevima). Budući da se usporedo s porastom tlaka smanjuje razlika izmedu gustoće vrele vode i suhozasićene pare, sve dok se kod kritičnog tlaka potpuno ne izjednače, istovremeno se, razmjerno smanjenju razlike tih gustoća, smanjuje i sila [[uzgon]]a koja odrzava kruženje vode. Stoga se prirodno kruženje vode može primjenjivati samo kod generatora pare nižih i srednjih radnih tlakova. Uzevši u obzir i drugi utjecajni čimbenik, odnosno [[hidrostatika|hidrostatsku]] visinu kružnog toka vode, može se postaviti gruba granica tlaka primjene prirodnog kruženja vode do približno 160 [[Bar (jedinica)|bara]], što je moguće uz izvedbe s vrlo visokim ložištima.
== Izvori ==
| |||