Dinastija Jin (265. – 420.): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 78:
 
Dinastija potječe od [[klan]]a ''Sima'' čiji su članovi zahvaljujući darovitom političaru i vojskovođi [[Sima Yi]]ju došli na vodeća mjesta u upravi sjeverne kineske države [[Cao Wei]], jednog od [[Tri kraljevstva]]. Godine 249., Sima Yi je kao carski regent, zahvaljujući dvorskom puču poznatom kao „[[Incident kod Gaopinških grobnica]]”, postao ''de facto'' vladar države, a 265. god. njegov je unuk, [[Sima Yan]], prinudio na abidikaciju [[Cao Huan]]a, posljednjeg cara dinastije Wei. Sebe je proglasio carem te proglasio novu dinastiju kojoj je ima dao prema [[Jin (država)|državi Jin]], jednoj od država iz [[Razdoblje proljeća i jeseni|Razdoblja proljeća i jeseni]], s čijeg područja je potjecao klan Sima. Pod vlašću Sima Yana, koji je sebe proglasio [[Car Wu od Jina|carem Wuom]], pokorena je država [[Istočni Wu]], čime je Kina konačno ujedinjena pod vlašću jednog cara. Međutim, razdoblje mira nije dugo trajalo, jer su nakon Wuove smrti započeli sukobi među njegovim nasljednicima i rodbinom poznati kao „[[Rat Osam prinčeva]]”. Oni su toliko oslabili carsku vlast, da su to iskoristili sjeverni [[Wu Hu]] nomadi koji su do 316. god. zauzeli najveći dio sjeverne Kine, uključujući prijestolnicu [[Luoyang]] u događaju koji se naziva „[[Katastrofa kod Yongjie]]”. Od tada nastaje razdoblje poznato kao „[[Šesnaest kraljevstava]]” (東晉十六國), kada je na području [[Kina|Kine]] od [[304.]] do [[439.]] postojao niz kratkotrajnih [[suverena država|država]]. Za ovog razdoblja velike mase ljudi su se preselile na jug, ispod rijeke [[Huai He]], potaknuvši razvoj južne Kine.
 
===Istočni Jin===
[[Datoteka:China400ce.png|mini|lijevo|<center>Istočni Jin oko 400. god.]]
===Istočni Jin===
Pod vodstvom [[Car Yuan od Jina|Sima Ruija]] dinastija Jin je 317. god. uspostavila novu prijestolnicu u južnom dijelu Kine, u gradu [[Nanjing|Jiankangu]] (današnja pokrajina [[Jiangsu]]). Rivalske Wu Hu države na sjeveru nisu priznavale legitimnost ove dinastije i zvale su je ''Langye''.
 
Dinastiju su oslabile pobune generala poput [[Wang Dun]]a i [[Su Jun]]a, no [[Bitka na rijeci Fei]] 383. god. protiv snaga [[Raniji Qin|Ranijeg Qina]], zahvaljujući kratkotrajnoj suradnji kancelara [[Xie An]]a i generala [[Huan Chong]]a. Brat Huana Chonga, veliki general [[Huan Wen]], je 403. god. nakratko uzurpirao prijestolje gdje je za cara postavio svog sina [[Huan Xuan]]a i promijenio ime dinastije u ''Chu'', ali ga je ubio general [[Car Wu od Liu Songa|Liu Yu]] 404. god., koji je prijestolje vratio [[Car An od Jina|caru Anu od Jina]]. No, smatrajući da je dovoljno osigurao vlast, Liu Yu je cara Ana 419. god. dao zadaviti i na njegovo mjesto postavio njegova brata koji je nakratko vladao kao [[car Gong od Jina]]. On je bio primoran abdicirati u korist [[Car Wu od Liu Songa|Liu Yua]], osnivača [[Dinastija Liu Song|dinastije Liu Song]].
 
==Kultura==
{{Povijest Kine}}
Dinastija Jin je naveliko poznata po svojoj zelenkastoj keramici koja je često imala životinjske oblike, ali i budističke ukrase<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Shanghai_Museum Stalna postavka Jin keramike u Šangajskom muzeju]</ref>.
 
[[Legenda]]rna narodna [[pripovjetka]] ''[[Romansa o Liang Shanbo i Zhu Yingtai]]'' (梁山伯祝英台), kineska verzija ''[[Romeo i Julija|Romea i Julije]]'' i [[UNESCO]]-va [[nematerijalna svjetska baština]], smještena je u razdoblje dinastije Jin.
 
==Vladari dinastije Jìn==