Seljak: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 1:
[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-32292-0001, Brachhaben, Einzelbauer.jpg|thumb|Njemački seljak 1955.]]
'''Seljak''' je izraz koji označava [[poljoprivreda|poljoprivrednog]] djelatnika koji ima prebivalište na [[selo|selu]], ai koji za život zarađuje baveći se poljoprivrednim aktivnostima (poljodjelstvo, [[stočarstvo]], [[ribolov]], [[lov]], [[pčelarstvo]] i sl.) bilo na svom bilo na tuđim imanjima.
 
U prošlosti, od nastanka civilizacije pa sve do industrijske revolucije i suvremenih trendova globalizacije, seljaci su činili većinu stanovništva u svim državama[[država]]ma i kulturama[[kultura]]ma. Kroz povijest seljaci su bili su i [[rob]]ovi kao [[kmet]]ovi.
 
Industrijalizacijom srž ekonomske aktivnosti se počela prebacivati u gradove, a time je prestala važnost seljaka koji se s vremenom profiliraju u poseban društveni sloj, a i među njima postupno raste diferencijacija na pod-tipovepodvrste klasaslojeva kao što su seljaci-bezemljaši, siromašni seljaci, nadničari i bogati [[kulaciveleposjednik|veleposjednici]].
 
Seljaci su kroz povijest u pravilu bili previše zauzeti svakodnevnim poslovima da bi imali slobodnog vremena za obrazovanje i razvoj [[visoka kultura|visoke kulture]]. Zbog toga su u pravilu bili manje obrazovani, a zbog zabačenosti sela u odnosu na gradove i manje izloženi dostignućima [[masovna kultura|masovne kulture]]. Kao krajnja posljedica se razvio kulturni stereotip seljaka kao neobrazovanih, primitivnih, konzervativnih i zatucanih osoba.