HKPD Matija Gubec Tavankut: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 8:
Nakon vraćanja prvobitnog naziva Društvo, na poziv hrvatskih iseljenika, odlazi na gostovanje u Njemačku promovirajući tada sebe kao jedinu udrugu u Vojvodini s hrvatskim predznakom, te na način širenja kulture i potporu obnovljenoj hrvatskoj politici na ovim prostorima. Stoga možemo bez pretenzija istaći da je HKPD "Matija Gubec", pored Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, u to vrijeme bio vodeći stup nacionalnog prosperiteta na ovim prostorima.
Listopada 2001. godine organiziralo je manifestaciju [[Večer hrvatske baštine u Tavankutu|Večer hrvatske baštine]] s namjerom da ta manifestacija postane tradicionalna.<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/841/ZV06.html Zvonik] Ladislav Suknović: VEČER HRVATSKE BAŠTINE U TAVANKUTU, Subotica, listopad 2001.</ref>
Danas Društvo broji oko 400 članova koji su aktivni u 6 postojećih odjela: folklorni, tamburaški, slamarski, dramski, literarno-novinarski i [[informatika|informatički]]. Osim ovoga, Tavankut je 2002. godine ponio titulu "najsela", koju dodjeljuje [[Hrvatska matica iseljenika]] naseljima izvan Republike Hrvatske, u kojoj se njeguje i doprinosi očuvanju [[hrvatska kultura|hrvatske kulture]] i tradicije. O tome da je Tavankut tijekom svoje povijesti bio i ostao posebice značajan, govore nam zapisi u "[[Subotička Danica|Subotičkoj Danici"]], objavljeni prigodom posvete Hrvatskog seljačkog prosvitnog doma u Tavankutu 1936. godine, koje je, pred oko 10.000 Hrvata, uveličao i dr. [[Vlatko Maček]], predsjednik tadašnjeg [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a. Tada je, između ostalog, zapisano i slijedeće: "Tavankut ko Tavankut, i ovoga puta je pokazao, da je kula Hrvatstva, i da u nacionalnoj stvari uvijek prednjači, te se i ovoga puta naša jedinstvenost pokazala, kao toliko puta prije."
| |||