Geostatistika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 34:
3. Doseg (engl. „Range“) je udaljenost po osi x od nule pa do točke na kojoj variogramska krivulja sječe prag. Doseg predstavlja kontinuitet između točaka susjednih podataka. Na većoj udaljenosti od sjecišta praga i variogramske krivulje više se ne može govoriti o kontinuitietu među točkama.
4. Udaljenost (engl. „Distance“) je udaljenost na osi x na kojoj se međusobno uspoređuju podaci u smjeru variograma. Svaka udaljenost čini jednu klasu. Toj vrijednosti često je dodijeljena određena tolerancija (odmak), kako bi se povećao broj ulaznih podataka. Granici klase, dakle, dodajemo određenu vrijednost odmaka pa su variogramski razredi predstavljeni određenim intervalima (npr. 0,5-1,5, 1,5-2,5 itd.). Obično se odmak postavlja na ½ vrijednosti udaljenosti, čime se maksimalno povećava broj parova te ujedno i pouzdanost prostorne analize.
== Kriging (krigiranje) ==
Kartiranju [[Kriging|metodom kriginga]] prethodi variogramska analiza podataka. Metoda kriginga je matematički napredna interpolacijska metoda. Njom se procjenjuju vrijednosti određene varijable u točkama mreže. Ime je dobila po rudarskom inženjeru i profesoru na Sveučilištu u Johannesburgu D. G. Krigeu koji je pedesetih godina prošlog stoljeća razvio temelje prostornog predviđanja prilikom procjene koncentracije rudače u ležištu zlata (KRIGE, 1951). Daljnjem razvoju metode pridonose brojni znanstvenici, poglavito MATHERON (1965), ali i niz drugih (npr. de WIJS, 1951; ISAAKS & SRIVASTAVA, 1989; HOHN, 1988; DUBRUBLE, 1998).
Cilj metode je određivanje prostorne veze između stvarnih, mjerenih podataka i točke u kojoj se računa procijenjena vrijednost. Prilikom procjene metodom kriginga nužno je koristiti variogramsku analizu. Dakle, ne uzima se u obzir samo udaljenost točaka od mjesta procjene, nego i lokalna varijanca, odnosno varijanca kriginga, što znači da je razlika između očekivanih i procijenjenih vrijednosti minimalna. Prilikom procjene ovom metodom svakom se podatku dodaje težinski koeficijent (λ). Vrijednost koeficijenta govori koliko su točke međusobno zavisne, odnosno, što je λ veća, točka je prostorno bliža točki procjene i jače utječe na nju. Zbroj svih koeficijenata „λ“ je jednak jedinici, osim kod tehnike jednostavnog kriginga.
| |||