Principat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m →Rim i Italija: lektura, replaced: takođe → također |
m →Rim i Italija: lektura, replaced: Takođe, → Također, |
||
Redak 136:
Veliki građevinski programi Flavijevaca i Antonina pružili su priliku ne samo da se popravi šteta prouzrokovana požarima i rušenjem zgrada, već i da se smanji nezaposlenost u gradu. Oni su također carski Rim pretvorili u grandiozan grad. Augustov je građevinski program bio obiman, ali se uglavnom koncentrirao na popravak ili ponovnu izgradnju već postojećih struktura, a njegovi julijevsko-klaudijevski nasljednici izgradili su relativno malo toga dok veliki požar nije omogućio [[Neron]]ove megalomanske građevine. Upravo je pod Flavijevcima i Antoninima Rim stekao mnoge od svojih slavnih struktura: [[Kolosej]], [[Trajanov forum]], [[Panteon]], [[Hadrijanov mauzolej]], [[Hram Antonina i Faustine]], [[Aurelijev stup]], kao i akvadukte koji su preko Kampanije snabdjevali grad vodom.
Italija je bila mnogo manje kozmoplitska i manje sofisticirana nego Rim i, prema literarnim izvorima, dosta surovija za život. Ona je bila gospodarica carstva, iako se jaz između nje i provincija sve više smanjivao. Posebno su Hadrijanove mjere doprinele tome da se umanji privilegiran položaj Italije: njegova odluka da suđenja po građanskim parnicama u Italiji povjeri četvorici konzulara bila je nepopularna upravo zato što je Italiju činila sličnom provinciji, iako su Italiji ti suci bile neophodni.
Ekonomska važnost Italije je također opadala. Do kraja Augustove vladavine italska vina, ulje, mramor i keramika na galskom i germanskom tržištu sve su teže izdržavali konkurenciju lokalnih zapadnih proizvoda, a do vremena Flavijevaca Italija je već u velikim količinama uvozila proizvode ne samo iz Galije, nego i iz Hispanije. Do polovice 2. stoljeća hispanski, galski i afrički poljoprivredni proizvodi postali su prisutniji od italskih u Ostiji i Rimu. Carevi su činili što su mogli protiv takvih tendencija: Domicijan je, na primjer, zaštitio italsku proizvodnju vina tako što je ograničio uzgajanje vinove loze u provincijama; Trajan i njegovi naslejdnici primorali su senatore da ulažu jedan dio svog kapitala u italsku zemlju, mada mnogima od njih to više nije bio zavičaj.
|