Kuga u Splitu: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m deadlink fix: fixed hostname of google cache
Redak 10:
Prva epidemija kuge koja je poharala Split bila je čuvena "crna smrt" (lat. ''peste'') iz [[1348]].-[[1349]]. godine koja je pokosila između četvrtine i dvije trećine tadašnje europske populacije i izazvala značajne promjene u ekonomiji i socijalnoj strukturi.
 
Uz izuzetak [[Dubrovnik|Dubrovnika]], strašna epidemija kuge u [[Dalmacija|Dalmaciji]] iz [[1348]]. i njezin utjecaj na društvo i gospodarstvo dalmatinskih gradova, slabo je istraživana.<ref>[http://209webcache.85googleusercontent.135.132com/search?q=cache:_EI1ECcLfzkJ:bib.irb.hr/datoteka/193162.KCrna_smrt_u_dalmatinskim_gradovima.doc+kuga+u+splitu&cd=36&hl=hr&ct=clnk&gl=hr Crna smrt u dalmatinskim gradovima - kuga u Splitu]</ref>
 
Prema pisanju splitskog kroničara poznatog kao ''A Cutheis'', kuga se počela širiti Splitom [[25. prosinca]] [[1348]]. godine.<ref>Gligo, Vedran i Morović, Hrvoje, Legende i kronike, str. 191.</ref> Kroničar ne donosi nikakve podatke o broju preminulih, ali slikovito opisuje sav užas koji je zahvatio grad. Prema srednjovjekovnom shvaćanju, kroničar pomor izazvan kugom prikazuje kao posljedicu "mnogih i različitih zločina ljudi, koje su počinili protiv Boga".<ref>Gligo, Vedran i Morović, Hrvoje, Legende i kronike, str. 191.</ref> Njegov opis je [[apokalipsa|apokaliptičan]]. Navodi kako su pomoru prethodili zatamnnjenje Sunca i Mjeseca, potresi i padanje zvijezda sa neba što je tipična apokaliptična ikonografija. Također, sliku općeg beznađa i očaja dočarava simboličkim spominjanjima [[vuk]]ova koji zavijaju oko gradskih zidina kao [[demon]]i, napadaju ljude te izvlače i jedu mrtvace iz grobova; zatim gavrannove koji graktaju nad gradom i [[šišmiš]]e. Sve to stvara sliku jeze i dramatike koja više poetski, negoli činjenično opisuje epidemiju kuge u gradu.