Inačica od 29. ožujka 2013. u 06:57 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: brisanje 34 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q1287 na Wikidati ← Starija izmjena		Inačica od 26. kolovoza 2013. u 14:39 uredi ukloni ovu izmjenu RadioElectrico (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 6.429 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: '''Jansenizam''' je bio pravac unutar [[Rimokatolička Crkva\|Rimokatoličke Crkve]] tijekom 17. i 18. stoljeća. Tvorac mu je bio belgijski [[biskup]] iz Ypresa, Cornelius Jansen (1585.-1638). po kome je i dobio naziv. Dok [[renesansa]] i [[humanizam]] naglašavaju ~~čovječiju~~čovječju vrijednost i um, ~~janseniti~~jansenisti naglašavaju [[Bog\|~~Božiju~~Božju]] svemoć., ~~Preuzimaju~~čovjekovu ~~nauk~~izopačenost i nemogućnost da se čovjek spasi ako nije za spasenje [[~~Sveti Augustin~~Predodređenje\|~~Svetog Augustina~~predestiniran]]. oInzistirajući ~~božanskoj~~na ~~milosti~~moralnoj ~~koja~~rigoroznosti će(zabilježeno ~~dotaći~~je ~~samo~~da ~~izabrane~~su ~~(uporediti~~jansenisti ~~[[predodređenje]]~~redom bili turobnog raspoloženja i da su se rijetko smijali) i na stavu da će spasenje postići samo rijetki među kršćanima, okreću se naročito protiv [[Isusovci\|isusovačkog]] pastoralnog dušebrižništva. Veliki sipmatizer ovog pokreta bio je [[Blaise Pascal]]. Zaokružane postavke Jansenizma sadržane su u knjizi ''Augustinus, seu doctrina S. Augustini de humanae naturae sanitate, aegritudine, medicina, adversus Pelagianos et Massilienses''; započetu knjigu Corneliusa Jansena su dovršili njegovi suradnici i objavili 1640. Postavke iz te knjige je Katolička Crkva osudila, a u buli ''Ad sanctam Beati Petri sedem'' je papa [[Aleksandar VII.]] izrijekom osudio čak pet postavki iz te knjige kao [[Hereza\|hereze]]. Svoje sjedište janseniti su imali u [[samostan]]u Port-Royal, a kasnije sele za [[Pariz]]. Pošto se papa [[Aleksandar VII.]] okreće protiv pravca [[1664.]], janseniti se udružuju s galikancima. Konačna osuda Jansenizma dolazi 1713. u vidu [[Papinska bula\|bule]] ''Unigenitus'', izdanu od strane pape [[Klement XI.\|Klement XI]]. U [[Nizozemska\|Nizozemskoj]] to dovodi do stvaranja [[Starokatolička Crkva\|Starokatoličke Crkve]].▼ Makar su Jansenisti sebe smatrali rigoroznim sljedbenicima doktrina[[Sveti Augustin\|sv. Augustina]], isusovci su u njihovom nauku prepoznavali mnoge elemente kalvinističkog naučavanja - koje je Katolička crkva bila osudila još ranije - i uporno su ih nazivali "Jansenistima", poričući ispravnost njihovih tumačenja Augustinovih djela. Jansenisti su bili među glavnim pobornicima [[Galikanizam\|galikanizma]], pokreta koji je privrženost [[Apsolutna monarhija\|apsolutnoj monarhiji]] stavljao ispred privrženosti [[Papi\|papi]]. ▲Svoje sjedište ~~janseniti~~jansenisti su imali u [[samostan]]u Port-Royal, a kasnije sele za [[Pariz]]. ~~Pošto~~Nakon što se papa [[Aleksandar VII.]] okreće protiv pravca [[1664.]], ~~janseniti~~jansenisti se udružuju s galikancima. Konačna osuda Jansenizma dolazi 1713. u vidu [[Papinska bula\|bule]] ''Unigenitus'', izdanu od strane pape [[Klement XI.\|Klement XI]]. U [[Nizozemska\|Nizozemskoj]] to dovodi do stvaranja [[Starokatolička Crkva\|Starokatoličke Crkve]]. == Vidi još ==

Jansenizam: razlika između inačica