Salzburg: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
tri znamenitosti dodane |
mNema sažetka uređivanja |
||
Redak 171:
U okolici Salzburga nalaze se [[rudnik|rudnici]] soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. [[Hrvatski]] (i [[slovenski]]) naziv za taj grad je ''Solnograd'' jer [[njemačka]] riječ "salz" znači "[[soli|sol]]". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od '''soli'''"
[[Datoteka:Salzburg panorama.jpg|mini|lijevo|500px|<center>Panorama starog grada s utvrde]]
Stari grad Salzburg (''Altstadt''), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od [[Alpe|Alpa]]. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na [[UNESCO]]v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]]. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim [[Rim]]om. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u [[barok]]ni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad [[Wolfgang Amadeus Mozart|W. A. Mozarta]] i grad u kojemu je
== Povijest ==
Prvi tragovi naseljenosti ovog područja sežu u [[neolit]], a oko 1000. pr. Kr. osvajaju ga [[Iliri]], da bi ga od 6. st. pr. Kr. naselili [[Kelti]]. Od 15. pr. Kr. na obali rijeke [[Salzach]] nastao je [[Rimsko Carstvo|rimski]] grad '''Juvavum'''. U 5. st. dobio je [[samostan]], a 699. godine bavarski vojvoda ga poklanja biskupu [[Worms]]a Rupertu Salzburškom (Sveti Rupert Salzburški). Grad se prvi put pod imenom "Salzburg" spominje 755. godine, a 739. godine postao je prijestolnicom dijaceze. Od tada je Salzburg grad država kojim upravljaju izborni prinčevi-biskupi.
Od 1772. do 1803., za vladavine nadbiskupa Jerolima (Hieronymusa) von Colloreda, Salzburg je bio središte [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]].
Od 1860-ih grad se širi daleko izvan starih gradskih zidina, a 7. lipnja 1935. godine gradske su vlasti anektirale okolne općine i od tada se gradsko područje prostire na površini od 8,79 x 24,9 km², te mu je broj stanovnika porastao sa 40.232 na 63.275.
Redak 191:
U Salzburgu je Sveučilište u Salzburgu, sveučilište [[Alma Mater Europaea]] i sjedište [[Europska akademija znanosti i umjetnosti|Europske akademije znanosti i umjetnosti]]
== Znamenitosti ==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Povijesno središte Salzburga
Redak 203:
}}
[[Datoteka:Festung Hohesalzburg vom Gaisberg.jpg|mini|<center>''[[Festung Hohesalzburg]]'' iznad Salzburga]]
=== Stari grad ===
[[Datoteka:DSC01777.JPG|mini]]
Stari grad je 1996. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] zbog iznimnog bogatstva arhitekture crkvenog grada države od [[srednji vijek|srednjeg vijeka]], preko [[barok]]a do 19. stoljeća, koja je primjer susreta južne i sjeverne Europe. Osim spomenute rodne kuće W. A. Mozarta, u starom gradu se nalaze:
Line 226 ⟶ 227:
</gallery>
=== Ostale znamenitosti ===
* [[Palača Mirabel]] s cvjetnim vrtovima
* Groblje sv. Sebastijana (''Sebastiansfriedhof'')
Line 251 ⟶ 252:
* [[Theodor Herzl]], državnik
* [[Stefan Zweig]], [[spisatelj]]
* [[Maria von Trapp]],
||
Line 265 ⟶ 266:
{{Panoramska slika|Salzburg Altstadt Panorama.jpg|1500px|<center>Panorama grada s Moenchsberga</center>}}
== Gradovi prijatelji ==
Graz je zbratimljen sa sljedećim gradovima:
Line 284 ⟶ 285:
|}
== Vanjske poveznice ==
{{commons|Salzburg (Stadt)}}
|