Narodnooslobodilački pokret: razlika između inačica

Termin "narodno oslobođenje" označavao je u komunističkoj terminologiji oslobođenje svih jugoslavenskih naroda od okupatora, ali također i borbu protiv srpskih, hrvatskih i slovenskih »reakcionarnih kapitalističkih klika«, koje žele »pomoću engleskog imperijalizma uspostaviti ono staro stanje koje je upropastilo narode Jugoslavije«. Značio je također borbu za »bratstvo naroda Jugoslavije i svih naroda na Balkanu« i »čuvanje jedinstva radničke klase«. (Iz ''Prvomajskog proglasa'' [[Centralni komitet KPJ|CK KPJ]] i dokumenta ''Majskog savjetovanja'' KPJ u Zagrebu, [[1941]].) Tako već prije početka ustanka proklamiran cilj provođenja [[socijalistička revolucija|socijalističke revolucije]] istovremeno s borbom protiv okupatora (»nacionalno i socijalno oslobođenje«). ''(Vidi članak [[Narodnooslobodilački rat]] za objašnjenje razlike prema pojmu [[Pokret otpora]].)'' Kasnije je taj cilj u službenim dokumentima iz taktičkih razloga prikrivan, ali je u svakodnevnoj promidžbi imao golem značaj i utjecaj na mase. Dosljedno suprotstavljanje svima koji su širili međunacionalnu mržnju i poduzimali međusobne pokolje ("bratoubilački rat") imalo je također velik značaj i s vremenom je privuklo masovnu podršku. [[Četnici u Drugom svjetskom ratu|Četnici]] i [[Bela_Garda_(Slovenija)|belogardejci]] zbog provođenja terora gube podršku i u svojima narodima.

 

 

Kao vojne jedinice osnovani su [[NOPOJ|narodnooslobodilački partizanski odredi]], koji u studenom [[1942]]. prerastaju u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačku vojsku Jugoslavije]].