Ime je dobio po [[Grgur I.|Grguru Velikom]], koji je bio [[papa]] između 590. i 604.
Ovaj stari sakralni oblik glazbe je važnim je dijelom [[liturgijska glazba|liturgijske glazbe]]. Ovo je jednoglasno i nepromjenljivonepromjenjivo crkveno pjevanje. Zbirku takvih misnih napjeva sastavio je i pročistio u suradnji sa svojim [[benediktinci]]ma u knjigu Antifonarij [[papa]] [[Grgur I.]], te ga možemo nazvati reformatorom [[liturgijska glazba|liturgijske glazbe]]<ref>Draženko Marijanović i Dragan Filipović: "Bogu na slavu, Pjevači u mostarskoj katedrali"; [[Crkva na kamenu]], [[Mostar]] [[2008.]] Poglavlje ''Povijest crkvenog pjevanja''</ref> Iz Rima se takvo pjevanje proširilo po cijelom kršćanskom svijetu, čemu je pomogao i [[Karlo Veliki]].
