Bugarska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 134:
===Nacionalni preporod i borba za neovisnost===
S [[Bugarski narodni preporod|bugarskim narodnim preporodom]] ([[19. stoljeće|19. st.]]) jača i protuturski pokret povezan sa seljačkim ustancima koji zbog pojačanog iskorištavanja seljaštva izbijaju diljem Bugarske (1835., 1837., 1841. i 1850.). Kao prvaci bugarskog oslobodilačkog pokreta ističu se [[Georgi Rakovski]], Lj. Karavelov, [[Vasil Levski]] i [[Hristo Botev]].
===Neovisna Bugarska===▼
▲===Neovisna Bugarska===
[[Datoteka:Bugarska1900.jpg|Balkan|260px|mini|Bugarska 1900.]]
Nakon pobjeda rusko-rumunjskih snaga nad turcima u Bugarskoj ([[Opsada Plevena]], [[Bitka za Šipka prolaz]] i [[Bitka za Plovdiv]]), [[Sanstefanski mir|Sanstefanskim mirom]] ([[1878.]]) stvorena je velika Bugarska, koja je obuhvaćala i dijelove istočne [[Srbija|Srbije]], [[Albanija|Albanije]] i [[Makedonija|Makedoniju]]. Granice su iste godine revidirane odlukama [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]]; od područja između Dunava i Balkana ustrojena je [[Kneževina Bugarska]], a južno od Balkana autonomna pokrajina Istočna Rumelija.
===Bugarska u Balkanskim ratovima===
God. [[1908.]] Bugarska je proglašena neovisnom carevinom. U vojnom savezu sa [[Kraljevina Srbija|Srbijom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Grčka|Grčkom]] sudjeluje u [[Prvi balkanski rat|I. balkanskom ratu]] ([[1912.]]-[[1913.]]) protiv [[Turska|Turske]]. U [[Drugi balkanski rat|II. balkanskom ratu]] ([[1913.]]) vođenom zbog Makedonije, poražena je od svojih bivših saveznika (kojima se priključila i Turska). Mirom u [[Bukurešt]]u [[1913.]] god. Srbija i Grčka podijelile su Makedoniju, [[Rumunjska]] je dobila [[Dobrudža|Dobrudžu]], a Turska [[Erdine]].
===Bugarska u Prvom svjetskom ratu===
Line 145 ⟶ 149:
===Bugarska u međuratnom razdoblju===
Vojnim udarom [[1923.]] god. oborena je vlada [[Aleksandar Stambolijski|A. Stambolijskog]] i zavedena je [[diktatura]]. Za vlade [[Kimon Georgijev|K. Georgijeva]] (uz podršku cara Borisa, [[1934.]]-[[1935.]]) zabranjene su sve političke stranke i uveden je represivni režim. ''Sporazumom u [[Krajova|Krajovi]]'' ([[1940.]]) Bugarska stječe južnu Dobrudžu.
===Bugarska u Drugom svjetskom ratu===
God. [[1941.]] Bugarska se priključuje [[Trojni pakt|Trojnom paktu]] [[Sile osovine|sila Osovine]] i dopušta [[Nacistička Njemačka|njemačkoj]] vojsci prolaz kroz zemlju prilikom njezina napada na [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] i [[Grčka|Grčku]] te zaposjeda dijelove [[Vardar]]ske i Egejske [[Makedonija|Makedonije]] i dio Tracije.
Koncem [[1943.]] i početkom [[1944.]] god. [[Sofija (grad)|Sofija]] je pretrpjela masivno bombardiranje od strane [[Saveznici|Saveznika]].
God. 1944. [[SSSR]] objavljuje rat Bugarskoj, a u narodnom ustanku iste godine ([[9. rujna]]) oborena je [[monarhija]] i ustrojena je ''vlada Domovinske fronte'' (''Otečestveni front'') [[Kimon Georgijev|K. Georgijeva]] (1944.-46.). Već u listopadu 1944. god. Bugarska stupa u rat na strani Saveznika. Domovinska fronta pobjeđuje i na parlamentarnim izborima [[1945.]] god.
===Komunistička Bugarska===
God. [[1946.]] Bugarska je proglašena republikom, a prvi predsjednik je postao [[Georgi Dimitrov]]. [[Pariški mirovni ugovor (1947.)|Pariškim ugovorom]] ([[1947.]]) Bugarskoj su priznate granice od siječnja 1941. god.
Bugarska započinje graditi [[Socijalizam|socijalistički sustav]] po uzoru na [[SSSR]] i od [[1955.]] god. postaje članicom [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]].
Za vlade V. Kolarova ([[1949.]]-[[1950.]]) i [[Vulko Černekov|Vulka Červenkova]] ([[1950.]]-56.) pojačan je [[Staljinizam|staljinistički]] teror. Politika vezanja za SSSR posebno je naglašena u vrijeme [[Todor Živkov|Todora Živkova]], koji je od [[1956.]] bio prvi sekretar [[CK KPB]], a od [[1962.]] god. predsjednik vlade, da bi [[1971.]] god. postao predsjednik Državnog vijeća (sve do 1989. god.). Bugarska je svoju odanost SSSR-u demonstrirala i sudjelovanjem u invaziji [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] [[1968.]] god.
God. [[1989.]] uspostavljeno je višestranačje, a na izborima [[1990.]] god. većinu dobiva Socijalistička stranka (bivši KPB), te za predsjednika biva izabran Ž. Želev.
===Demokratska Bugarska===
Na izborima [[1991.]] god. pobjeđuje Savez demokršćanskih snaga, a na predsjedničkim izborima [[1996.]] god. kandidat udružene oporbe [[Petar Stojanov]].
Na izborima [[2001.]] god. pobjeđuje ''Stranka Simeona II.'' (NDSV) i premijerom postaje sin cara Borisa III., [[Simeon Sakskoburggotski]] ([[bugarski]] za: ''Saxe-Coburg-Gotha'') koji svojom izrazito prozapadnjačkom politikom priključuje Bugarsku [[NATO]]-u [[2004.]], te naposljetku i [[EU|Europskoj Uniji]] [[2007.]] god.
Od [[2002.]] god. predsjednik Bugarske je G. Parvanov. Ekonomske prilike u zemlji se popravljaju, no ekonomski rast je spor a nezaposlenost i emigracija izraziti. Također, napredak u borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala, borbe za bolje obrazovanje i zdravstvo su ograničeni.
Nakon višemjesečnih pregovora, nakon parlamentarnih izbora [[2005.]] god., tri potpuno suprotne stranke (BSP, NDSV i MRF) su stvorile koaliciju i imenovale vladu. Vlada pokušava ostvariti reforme koje su potrebne nakon priključenja Europskoj Uniji (2007.), ali glavni problem su joj neučinkovita administracija i korupcija.
==Vanjske poveznice==
| |||