Inačica od 10. listopada 2013. u 17:09 uredi Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits m →‎Korijeni ← Starija izmjena		Inačica od 10. listopada 2013. u 17:16 uredi ukloni ovu izmjenu Mostarac (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.353 edits →‎Razvitak Novija izmjena →
Redak 26: == Razvitak == Prve naznake reformnoga gibanja u političkom životu [[SRH\|SR Hrvatske]] bile su uočljive već 1966. nakon Brijunskoga plenuma i potpisivanja Protokola između [[SFRJ]] i [[Sveta Stolica\|Svete Stolice]]. Vodstvo SKH, u kojem su [[Miko Tripalo]] i [[Savka Dabčević-Kučar]], uz hijerarhijski eksponiranoga [[Vladimir Bakarić\|Vladimira Bakarića]], počeli obnašati rukovodeće dužnosti, brzo je, nakon vala kritike protiv nezakonitih postupaka u tajnoj policiji i poboljšanja u odnosima između države i [[Katoličanstvo u Hrvatskoj\|Katoličke crkve]], otvorilo raspravu unutar partijskih foruma o nizu do tada tabuiranih tema – od bilance SFRJ do međunacionalnih odnosa u Hrvatskoj. Unatoč kasnijim sporenjima, ono je posredno odobrilo i ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika\|Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'', pa je i na taj način unosilo nove tonove u rasprave o nacionalnom pitanju. Odbijanje vodstva [[SKH]] da provodi represivne mjere protiv disonantnih tendencija zaštitilo je niz disidentskih pojava – od kritika ''Pregleda historije SKJ'' sa strane [[Franjo Tuđman\|Franje Tuđmana]] do djelatnosti skupine T. I. N. i Hrvatskoga književnog lista (iako je represija, otkaza, smjena i sl. bilo).<ref name="HE (LZMK)" /> [[Datoteka:Pravopis Londonac.jpg\|200px\|mini\|desno\|''"[[Londonac]]"'' je izdan [[1971.]] godine. Nakon osamostaljenja Hrvatske, njegova nova, dopunjena izdanja uvriježit će se kao standardni [[hrvatski pravopis]].]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-1990-0701-011, Währungsumstellung, Deutsche Mark, 100 DM.jpg\|200px\|minijatura\|desno\|Ekonomija Hrvatske bila je grubo izrabljivana od strane federalne vlade u korist drugih republika, poglavito Srbije: 50% deviza ulazilo je preko Hrvatske dok je Hrvatska zadržavala samo 7%, isto tako od federalne vlade [[SR Hrvatska]] je dobivala samo 16,5% proračuna dok je [[SR Srbija]] dobivala oko 46,6% (1965 do 1970)]] Objavljivanjem ''[[Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika\|Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika]]'' [[1967]]. pokrenuta je javna rasprava o položaju [[Hrvati\|~~Hrvatskog~~hrvatskog]] naroda u ~~Drugoj~~drugoj [[SFRJ\|Jugoslaviji]]. Hrvatsko proljeće je bio pokret koji je bio prihvaćen od naroda; i mnoge studentske skupine podržavale su ovaj pokret. Jedan od glavnih ciljeva pokreta bila su vraćanje civilnih prava Hrvatima, tj. vraćanje ponosa pripadnosti hrvatskom narodu oduzetog nakon rata sustavnom negativnom [[Jugokomunistička propaganda\|propagandom jugoslavenskog režima]] usmjerenom protiv cijelog hrvatskog naroda pod izlikom grijeha neizabranog ratnog režima iz [[NDH]]. Ovo sustavno podržano i organizirano te kontinuirano provođeno potiskivanje nacionalne pripadnosti Hrvata i zatiranje hrvatske kulture režim je opravdavao i maskirao potrebom očuvanja mira među dvama najbrojnijim narodima u Jugoslaviji: Hrvatima i [[Srbi]]ma, no te mjere su išle iznad očuvanja "delikatnog mira". U to vrijeme u Jugoslaviji ekonomija Hrvatske bila je grubo izrabljivana od strane federalne vlade u korist drugih republika, poglavito Srbije: 50% deviza ulazilo je preko Hrvatske dok je Hrvatska zadržavala samo 7%, isto tako od federalne vlade [[SR Hrvatska]] je dobivala samo 16,5% proračuna dok je [[SR Srbija]] dobivala oko 46,6% (1965 do 1970). Mnogo puta SR Hrvatska se nametnuto "odricala" svoje alokacije u korist "nerazvijenih krajeva". Do razdoblja kada je tijekom [[1971.]] godine došlo do događaja vezanih uz Hrvatsko proljeće, [[Matica hrvatska]] se jasno isprofilirala kao jedna od najvažnijih kulturnih, pa i [[Znanost\|znanstvenih]] ustanova u Hrvatskoj, koja je svojim programom, aktivnostima, izdavačkom djelatnošću privukla velik broj uglednih intelektualaca, studenata i radnika. Matica hrvatska je u zbivanjima vezanim uz Hrvatsko proljeće odigrala jednu od najvažnijih uloga iznimno aktivno zastupajući [[Kultura\|kulturne]], gospodarske, ali i političke interese SR Hrvatske i [[Hrvati\|hrvatskoga naroda]]. Upravo zbog te činjenice tu su ustanovu najviši hrvatski politički krugovi tijekom tog razdoblja promatrali s osobitim interesom, osjećajući da ona odražava stajališta cijelog hrvatskog naroda. Na koncu, zbog takve svoje uloge Matica hrvatska kao ustanova, a osobito pojedini njezini najistaknutiji članovi, nakon sloma Hrvatskog proljeća doživjeli su teške trenutke: otpuštanja, progoni, dugogodišnje zatvorske kazne.<ref>[http://www.matica.hr/Kolo/kolo2005_4.nsf/AllWebDocs/kuncic Matica hrvatska]</ref>

Hrvatsko proljeće: razlika između inačica