Wikipedija

Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama: razlika između inačica

Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 5:
Ovim je aktom Josip II. sve kršćanske vjere u Habsburškoj Monarhiji izjednačio po statusu sa [[Katolička crkva|Katoličkom Crkvom]], omogućivši potpunu vjersku slobodu ([[luterani]]ma, [[kalvinisti]]ma i [[Pravoslavna crkva|Pravoslavnoj Crkvi]]), ponajviše radi ograničavanja moći i autonomije Katoličke Crkve. [[Apsolutizam|Apsolutističkoj]] carskoj vlasti nije odgovaralo da ima autonomni autoritet kao što je Katolička Crkva i njeni redovi, koji su sa svojim posjedima i povlasticama bili država u državi.
 
Katolička Crkva je podvrgnuta državnom nadzoru. OvimU ediktomopsežnoj reformi države i društva čiji je edikt bio sastavni dio su nekiukinuti mnogi [[crkveni redovi]] i [[samostan]]i ukinuti (njih oko 700). To se ponajviše odnosilo na one koji nisu bili aktivni u određenim djelatnostima (škole, bolesnička njega i t.ditd.).
Unatoč tometakvim "teoretskim opravdanjima" ([[jozefinizam]]), ukinuti su i neki redovi koji su mnogo radili na prosvjećivanju stanovništva, kao što su [[pavlini]] i [[benediktinci]], koji su odgoj i obrazovanje imali za glavnu djelatnost; također i serviti, koji su držali mrežu bolnica.
Ipak, katolici su zadržali jednu povlasticu, kojom je jedino Katolička Crkva smjela graditi crkvene portale na ulici.
 
Ovaj zakon je vrijedio kako za [[Austrijske nasljedne zemlje]], ali i za Hrvatsku i Ugarsku.
U Hrvatskoj je ovim za jedno vrijeme prestao važiti posebni vjerski zakon koji je dopuštao isključivodjelovanje katolicizamisključiv Katoličkoj Crkvi. Za razliku od nekih drugih zakona, ovaj je vrijedio ne samo u austrijskim nasljednim zemljama, već i u Ugarskoj i Hrvatskoj.
Zahvaljujući ovom zakonu pravoslavni kršćani su dobili mogućnost utemeljenja svojih crkvenih općina izvan [[Vojna krajina|Vojne krajine]], a prva značajnije realiziranje ovog Edikta u Hrvatskoj bilo je godine [[1785.]] osnivanjem crkvene općine u Zagrebu od strane grčke trgovačke zajednice.
 
[[Židovi]] su ovim ediktom dobili šira građanska prava, među ostalim i studiranja, a uz ostale reforme i mogućnost ulaska u državne službe. U Hrvatskoj, ovaj je Edikt dopustio Židovima i naseljavanje, što se materijaliramaterijalizira [[1785.]] u [[Varaždin]]u, osnivanjem njihove općine.
 
Iako je Josip II. pred smrt povukao skoro sve svoje reforme (naime je zbog krajnjeg neobaziranju na mišljenje naroda i nastojanja za germanizaciju nenjemačkih naroda, bio ugrožen sam opstanak Monarhije), ovaj edikt je ostavio nedirnutim.
 
== Vidi još ==
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Edikt_o_vjerskoj_toleranciji_među_kršćanskim_vjerama"