Razlika između inačica stranice »Sastanak u Karađorđevu«

sređeni datumi u izvorima
(sređeni datumi u izvorima)
{{pogrješni format nadnevka}}
'''Sastanak u Karađorđevu''', kod [[Vojvodina|vojvođanskog]] grada [[Bačka Palanka]] u [[Srbija|Srbiji]], bio su sastanak između predsjednika [[Republika Hrvatska|RH]] [[Franjo Tuđman|Franje Tuđmana]] i [[Srbija|srbijanskog]] predsjednika [[Slobodan Milošević| Slobodana Miloševića]] o situaciji u Jugoslaviji. Taj sastanak postao je jednim od najrazvikanijih političkih [[mit]]ova u (post)jugoslavenskoj povijesti. Rabili su ga gotovo svi Tuđmanovi politički protivnici (i većina Miloševićevih) u Hrvatskoj, u Srbiji kao i u Bosni i Hercegovini.
 
 
== Teme razgovora ==
Točne teme razgovora nikad nisu do kraja obznanjene u javnosti te su i danas tajna. Srpski, te većina hrvatskih političara, inzistiraju kako nije postojao nikakav (čvrsti) dogovor. Bošnjački pak političari mahom optužuju da su dvojica vođa tom prilikom dogovarali podjelu teritorija BiH.<ref name="cas">{{eng icon}}{{cite web |date=2007. |url = http://www.cas.sc.edu/geog/hrl/Hazard_Pubs/2004_TheClashOfGovernmentalities.pdf|title = Sukob vlada:Raspored i povrat Bosne i HercegovineS:|format = PDF|Izdavač = United States National Science Foundation award number BCS 0137106| accessdate = 2007-09-30.09.2007. | last= Dr. Gerard Toal and Dr. Carl Dahlman|quote=
 
Ali za razliku od zahtjeva bosanskih Srba o demografskoj dominaciji i samoodređenju, hrvatski nacionalisti su tražili kako dobiti teritorij na većinom povijesnim zahtjevima za zapadnom Hercegovoinom, i teritorij kojim bi povećali južni dio Hrvatske uključivanjem većeg dijela južne Bosne. Ti su planovi razmatrani 1991. od strane Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu te je dogovorena prividna podjela BiH. Za tu prigodu, Milošević je zahtijevao većinu istočne i zapadne Bosne, a Tuđman je bio voljan odustati od Hrvatskih krajeva sjeverne Bosne za njegove interese. Između tih teritorija bi se smjestila muslimanska tampon država.
}}</ref>
 
Oni koji inzistiraju na postojanju "dogovora " tvrde kako je Milošević na tim pregovorima zahtijevao sve teritorije na kojima su Srbi imali većinu. To je uključivalo npr. istočnu i zapadnu BiH. Po toj logici bi Tuđman i njegovo vodstvo osigurali dio BiH za Hrvate. Taj se dio prvenstveno odnosio na zapadnu Hercegovinu gdje su Hrvati imali apsolutnu većinu. Između takve proširene Hrvatske i proširene Srbije bi trebala biti mala muslimanska državica.<ref name="icty">{{eng icon}}{{cite web |date=Wednesdaysrijeda, 18th18. Marchožujka 1998.|url = http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA|title = Cross-examination of witness, STJEPAN MESIC (unakrsno ispitivanje Stjepana Mesića)|format = HTML |publisher = [[ICTY]]| accessdate = 2007-09-30.09.2007. | last= |quote=}}</ref>
 
Oni koji negiraju postojanje dogovora ističu činjenicu da nije bilo '''nikakvog''' pisanog dokumenta o tom sastanku. [[Hrvoje Šarinić]], savjetnik Franje Tuđmana za vanjske poslove, koji je ujedno bio nazočan tom sastanku, izričito je u više navrata porekao postojanje bilo kakvog dogovora koji bi vodio podjeli [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] s Miloševićem.<ref name="nacional"> - {{cite web |date=27.01.2004|url = http://www.nacional.hr/articles/view/10862/|title = Trgovinu između Tuđmana i Miloševića spriječila je plitka Neretva|format = HTML |publisher = nacional| accessdate = 2008-02-14.02.2008. | last=Robert Bajruši, |quote=}}</ref><ref name="europamagazine">{{cite web |date=2007. |url = http://europamagazine.info/sarinic.htm|title = Podjela BiH bila je nezaobilazna tema|format = HTML |publisher = europamagazine| accessdate = 2008-02-14.02.2008. | last= |quote=}}</ref><ref name="24sata"> {{cite web |date=2007. |url = http://www.24sata.info/4439|title = Hrvoje Šarinić: "Podjela Bosne i Hercegovine bila je nezaobilazna tema"|format = HTML |publisher = 24sata| accessdate = 2008-02-14.02.2008. | last=24sata |quote=}}</ref><ref name="domovinskirat"> {{cite web |date=Oct, 2007. |url = http://www.domovinskirat.com/content/view/2181/1009/lang,hr/|title = Šarinić za Dnevni avaz: Tuđman i Milošević, ali i Izetbegović, razgovarali o podjeli BiH|format = HTML |publisher = domovinskirat| accessdate = 2008-02-14.02.2008. | last= |quote=}}</ref><ref name="ceeol"> {{cite web |date=Issue:1/2003|url = http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=d95c2a09-dcb7-4aa0-9b28-8027dada964b&articleId=5561ed06-7343-4153-b64d-ea39dacacdf3|title = Tuđman-Milošević pregovori u Karađorđevu:politički mit ili dogovor|format = HTML |publisher = pub| accessdate = 2008-02-14.02.2008. | last= Lučić, Ivo; Busuladžić, Adnan; }}</ref>
 
Bez obzira je li bio postignut ikakav dogovor između Franje Tuđmana i Miloševića pregovori su se održavali u ožujku 1991. U to doba Jugoslavija je de iure još postojala (25. lipnja 1991. Slovenija proglašava neovisnost i upada u kratki [[Rat u Sloveniji|10-dnevni rat]]). Dodatna zavrzlama u cijeloj toj priči jest politika RH i predsjednika Tuđmana prema Bosni i Hercegovini koja nikad nije bila do kraja određena i jasna. Uključivala je uvijek Tuđmanovu želju za pripojenjem dijelova BiH sa hrvatskom većinom u slučaju raspada te države. Zbog međuetničkih napetosti u BiH raspad je bio opasno blizu.<ref name="ICTY: Naletilić and Martinović verdict - A. Historical background">{{eng icon}}{{cite web|url=http://www.un.org/icty/naletilic/trialc/judgement/nal-tj030331-1.htm#IIA|title=ICTY: presuda Naletiliću i Martinoviću - Povijesna pozadina|}}</ref>
 
Ukoliko je postojao bilo kakav čvrsti dogovor o podjeli BiH brzo je napušten nakon što je Milošević izigrao Tuđmana pomažući [[etničko čišćenje]] Hrvata od strane Srba u tzv. ''[[RSK|Krajini]]'' i Istočnoj [[Slavonija|Slavoniji]] te teškim napadima na područje u okolici [[Dubrovnik]]a. Svi dokazi o navodnom "dogovoru" potječu iz glasina i tračeva osoba koje nisu bile nazočne sastanku.<ref name="sadkovich">
{{Citiranje knjige | first=James J. | last=Sadkovich | title=Tuđman, prva politička biografija | at= | pages=365-370 | location=Zagreb | publisher=Večernji posebni proizvodi d.o.o. | year=2010. | isbn=9789537313722 | url= | ref=refSadkovich2010}}</ref>
 
Nasuprot tome, činjenice govore nešto sasvim drugačije o odnosu Hrvatske prema BiH, tako su i visoki međunarodni diplomati, koji su vodili [[Rat u BiH#Carrington-Cutilheirov mirovni plan|pregovore u rješavanju bosanskohercegovaĉke krize]], kao na primjer Jose Cutilheiro i lord Peter Carrington, morali priznati da je u odnosu na suradnju s međunarodnom zajednicom, hrvatska strana najkonstruktivnija, te da prihvaća sve ponuđene planove međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu.<ref>Slobodna Dalmacija, 25. travnja 1992., str. 6.; 15. kolovoza 1992., zadnja str., prema: Mrduljaš, „Politička dimenzija hrv.- muslimanskih odnosa (...)“, str. 851</ref>
 
Tzv. ''"dogovor u Karađorđevu"'' postao je [[dogma]] vjernicima u socijalističku [[SFRJ|Jugoslaviju]] i utemeljiteljski mit konvertitima iz komunističkog [[totalitarizam|totalitarizma]] u liberalnu [[demokracija|demokraciju]]..<ref name="Lučić">{{Citiranje knjige | first=Ivica (Ivo) | last= Lučić | title=Uzroci Rata, Bosna i Hercegovina od 1982. do 1991. godine | at= | pages=518. | location=Zagreb | publisher=Hrvatski Institut za povijest. | year=2013. | isbn=978-953-7892-06-7 | url= | ref=}}</ref>
 
== Povijesni kontekst sastanka u Karađorćevu ==
24. siječnja 1991. održan je sastanak Miloševića i [[Milan Kučan|Kučana]] gdje je praktično "dogovoren", "usuglašen", "prihvaćen" raspad Jugoslavije kroz odlazak Slovenije uz pravo Srba "da žive u jednoj državi". 14. kolovoza 1991. taj je sporazum potvrdio predsjednik Slovenskog državnog zbora [[Franc Bučar]] i [[Dimitrij Rupel]] s Miloševicevim povjerenikom [[Dobrica Ćosić|Dobricem Ćosićem]].<ref>Dobrica Ćosić, ''Uzroci Pišćevi zapisi (1981-1991), Filip Višnjić: Beograd, 2002., str. 379-381</ref>
 
Hrvatska nije htjela ostati u Jugoslaviji bez Slovenije i morala je slijediti tempo izdvajanja koji je Slovenija postavila. Tuđman je tada zagovarao nepromjenjivost republičkih ([[AVNOJ|avnojskih]]) granica, a kao odgovor na tezu o "pravu naroda" isticao je tada da će u tom slučaju i Hrvatska tražiti teritorije na kojima žive Hrvati. Nakon dogovora Kučana i Miloševića "savez zapadnih republika" prestao je postojati, a Hrvatska se našla sama nasuprot tzv. "Srpskom bloku". Taj dogovor i Izetbegovićeva kolebljivost primorali su Tuđmana da odustane od politike "saveza suverenih država"...<ref name="Lučić">{{Citiranje knjige | first=Ivica (Ivo) | last= Lučić | title=Uzroci Rata, Bosna i Hercegovina od 1982. do 1991. godine | at= | pages=518 | location=Zagreb | publisher=Hrvatski Institut za povijest. | year=2013. | isbn=978-953-7892-06-7 | url= | ref=}}</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori|2}}
 
 
[[Kategorija:Rat u BiH]]
7.884

uređivanja