Inačica od 3. travnja 2013. u 23:02 uredi Addbot (razgovor \| doprinosi) 113.398 edits m Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q243585 na Wikidati ← Starija izmjena		Inačica od 23. listopada 2013. u 02:25 uredi ukloni ovu izmjenu Mladifilozof (razgovor \| doprinosi) 299 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: {{Povijest Srbije}} ~~{{Wikipedizirati}}~~ {{Izvor}} Poslije propasti [[Prvi srpski ustanak\|Prvog srpskog ustanka]], srpski narod se našao u gorem položaju. Turci su nastavljali sa ubijanjem ljudi, paljenjem sela, maltretiranjem... Mnoge srpske obitelji su pobjegle preko granice u [[Srijem]] i [[Banat]]. Line 17 ⟶ 15: Upravo zbog takve situacije izbilo je nekoliko buna, da bi u jesen [[1814]]. godine, u okolini [[Čačak\|Čačka]] izbila Hadži Prodanova buna. Ali, zbog loše organizacije, ta buna je bila ubrzo ugušena. U njenom ugušivanju sudjelovao je i sam [[Miloš Obrenović]]. [[Turci]] su i dalje nastavili sa ~~terorom~~[[teror]]om. Zbog toga, u proljeće [[1815]]. godine izbija Drugi srpski ustanak. Za vođu ustanka je izabran [[Miloš Obrenović]]. Oružane borbe su trajale oko 4 mjeseca. Značajna je pobjeda ustanika kod Ljubića. Poslije ovog poraza, [[Velika_Porta\|Porta]] upućuje kaznene vojne jedinice iz [[Bosna\|Bosne]] i [[Rumunjska\|Rumunjske]] prema južnoj i istočnoj granici Srbije, gdje su se koncentrirale ustaničke snage. Bosanska vojska je pretrpjela poraz na Dublju. Oružani sukobi sa turskom vojskom nisu imale onaj intezitet i one razmjere kao u Prvom ustanku. Dosta je utjecala i situacija na ruskom frontu i ~~Napoleonov~~[[Napoleon]]ov poraz; postojala je mogućnost ruske intervencije na osnovu osme točke Bukureškog ugovora, pa je [[Velika Porta\|Porta]] započela pregovore sa Srbima. Došlo je do pregovora Marašli Ali-paše i Kuršid-paše sa Milošem Obrenovićem i zaključivanja usmenog dogovora Marašli Ali-paše i Miloša. [[Datoteka:Serbia1817.png\|mini\|lijevo\|Kneževina Srbija 1817. godine]] [[Datoteka:Serbia1833.png\|mini\|lijevo\|Kneževina Srbija 1833. godine]] Tako je prekinuta oružana borba, mada to nije prekinulo ustaničke borbe za ostvarenje ciljeva postavljenih [[1804]]. i [[1815]]. godine. Ono dobija samo nove oblike koji odgovaraju novonastaloj situaciji - dugotrajni diplomatski pregovori uz pomoć Rusije. Turska je sporazum shvatila kao konačni prekid borbe i ustanka, ali za Miloša Obrenovića i ustanike sporazum je predstavljao osnovu za dalje proširenje povlastica i polaznu točku u daljoj borbi za ostvarivanje konačnih ciljeva ustanka - rušenje turske feudalne vladavine i uspostavljanje vlastite vlasti. Povlastice koje su dobijene sporazumom (skupljanje [[danak\|danka]] od strane Srba, sigurnost od zloupotrebe spahija i drugih turskih činovnika, postavljanje knezova po nahijama, osnovanje Narodne kancelarije u Beogradu...) davale su Srbima izvjesnu samoupravu, koja je omogućavala dalji ekonomsko-društveni i politički razvitak. Poslije pobjede Rusije nad Turskom, [[Jedrenski mir\|Jedrenskim mirom]] [[1828]]. godine, riješeno je i srpsko pitanje. Izdana su dva naročita sultanova pisma - ~~hatišerifi~~[[hatišerif]]i [[1830]]. i [[1833]]. godine, kojima su se potvrđivala samoupravna prava [[kneževina Srbija\|kneževine Srbije]]. Jednom posebnom odredbom od [[1833]]. godine, feudalne obaveze su uračunate u godišnji danak koji je Srbija plaćala Porti. Ovim formalno je bilo riješeno agrarno pitanje i uništeni su feudalni odnosi i turska vlast u Srbiji. [[Kategorija:Srpska vojna povijest]]

Drugi srpski ustanak: razlika između inačica